Od smrti autora "Doktora Živaga" prošlo 55 godina
Sovjetske vlasti su ga proglasile za izdajnika i napadali su ga sve do njegove smrti 1960. Bio je toliko zlostavljan da nije mogao da ode na uručenje Nobelove nagrade, pa je odbio tu čast
Na današnji dan navršava se 55 godina od smrti poznatog ruskog pjesnika, noveliste, romanopisca, prevodioca, pisca romana "Doktor Živago" Borisa Pasternaka.
Rođen 1890. u Moskvi, Pasternak je odrastao u visoko kosmopolitskoj atmosferi, gdje su neki od brojnih posjetitelja njegovom domu bili kompozitor Sergej Rahmanjinov, pjesnik Rajner Marija Rilke, pisac Lav Tolstoj...
Njegov otac, Leonid Pasternak, je bio poznati slikar i profesor na Moskovskoj školi slikanja, skulpture i arhitekture, dok je njegova majka, Rosa (Raitza) Kaufman, bila koncertna pijanistkinja.
Godine 1917. napisao je zbirku pjesama "My Sister Life" koja mu je donijela međunarodno priznanje. Pasternak je oprezno podržavao rusku revoluciju, ali je bio šokiran brutalnošću komunista.
Zbog političkih napada 30-tih godina posvetio se prevođenju klasičnih djela, među kojima je Šekspir i njegova djela "Hamlet", "Magbet", "Kralj Lir", zatim Geteov "Faust", ali i Pol Verlen, Rajner Marija Rilke i drugi.
U romanu "Doktor Živago" koji je napisao 40-50-tih godina Pasternak se oslonio na tradicije romana 19. vijeka te je izgradio djelo na fabuli o sudbini nekoliko porodica, obuhvatajući prostor od zapadnih ruskih granica do Sibira, sa Moskvom u središtu, opisujući dvije ruske revolucije te završavajuci epilogom iz vremena Drugog svjetskog rata.
U SSSR-u mu je roman nazvan "antisovjetskim", dok je na Zapadu slavljen. Nobelova nagrada za književnost dodijeljena mu je 1958.
Sovjetske vlasti su ga proglasile za izdajnika i napadali su ga sve do njegove smrti 1960. Bio je toliko zlostavljan da nije mogao da ode na uručenje Nobelove nagrade, pa je odbio tu čast.
Do kraja života živeo je u siromaštvu, strahu i nesigurnosti. Njegove poslednje pjesme su bile posvećene ljubavi, slobodi i pomirenju sa Bogom.
Pesternak je posthumno rehabilitovan 1987. godine, a godinu dana kasnije, poslije 30 godina zabrane "Doktor Živago" objavljen je u magazinu "Novy Mir".
Tek 1989. godine njegov sin primio je očevu Nobelobu nagradu u Štokholmu.
( Tanjug )