Stanovništvo sa sjevera Crne Gore odlazi decenijama, tema je ispolitizovana

Crna Gora se sa odlivom stanovništva sa sjevera suočava već nekoliko decenija, a ne od juče, i tema iseljavanja prekomjereno je ispolitizovana, poručio je premijer Milo Đukanović.

Đukanovića je u parlamentu, tokom premijerskog sata, poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, pitao hoće li Vlada preduzeti konkretne mjere iz svoje nadležnosti, i ako hoće koje, kako bi se zaustavilo iseljavanje ljudi sa sjevera zemlje.

„Tema iseljavanja sa sjevera, kao problema sa kojim se suočavamo nije od juče ili od prije mjesec dana, kada je tako očigledno iz različitih razloga prekomjerno ispolitizovana. Sa odlivom stanovništva iz sjevernog regiona se suočavamo već nekoliko decenija“, kazao je Đukanović.

Vlada, kako je kazao, u cilju ublažavanja negativnog demografskog trenda i doprinosa ubrzanijem razvoju sjevera, realizuje mjere ekonomske i razvojne politike u svih 13 opština sjevernog regiona i već godinama nastoji pronaći adekvatna rješenja za smanjenje regionalnih razlika kao problemom sa kojim se ne suočava samo Crna Gora, već većina zemalja Evrope.

„Imajući u vidu kompleksnost pitanja nepovoljnog demografskog trenda sjevernog regiona u posljednjih nekoliko decenija, nužno je ponoviti da se značajnije smanjenje ili potpuno eliminisanje negativnog migracionog salda u sjevernom regionu ne može ostvariti u kratkom, pa čak ni u srednjem roku“, naveo je Đukanović.

Iako, kako je rekao, sjever Crne Gore karakteriše veći broj odseljenih nego doseljenih, posljednjih godina može se ipak govoriti o trendu smanjenja negativnog migracionog salda tog regiona.

„Tako je, prema zvaničnim podacima, negativan migracioni saldo, kao razlika između broja doseljenih i broja odseljenih lica, u sjevernom regionu smanjen sa 1.407 lica u 2011. na 1.186 lica u 2014. godini ili za 15,7 odsto“, saopštio je Đukanović.

Posmatrano kvartalno, u istom periodu je, kaže on, zabilježeno smanjenje negativnog migracionog salda sa 339 osoba u prvom kvartalu 2011. na 299 osoba u prvom kvartalu 2015. godine ili za 11,8 odsto.

„Imamo blagi trend smanjenja negativnog migracionog salda sjevernog regiona kada je riječ o unutrašnjim migracijama, i činjenicu da je prema podacima Eurostata za 2014. godinu oko 0,2 odsto građana Crne Gore predalo zahtjev za azil u zemljama Evropske unije“, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, to je inače niži procenat u odnosu na većinu zemalja u okruženju.

„Dakle, iako su trendovi u Crnoj Gori nešto povoljniji, oni nijesu zadovoljavajući i svjesni smo da je potrebno preduzimati dodatne napore u procesu smanjenja daljeg iseljavanja stanovništva sa sjevera“, kazao je Đukanović.

On je poručio da će Vlada nastaviti sa intenzivnijim mjerama ekonomske i razvojne politike u narednom periodu, radi dostizanja ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja svih jedinica lokalne samouprave i regiona, zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju.

„Tome će doprinijeti mjere koje Vlada sprovodi u prioritetnim oblastima za regionalni razvoj, a to su: saobraćaj i ostala javna infrastruktura, poljoprivreda i ruralni razvoj, energetika, zaštita životne sredine, konkurentnost i inovacije, industrija, turizam i kultura, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike“, rekao je Đukanović.

U tom kontekstu, kako je rekao, podsjeća na početak izgradnje najvećeg i najvažnijeg infrastrukturnog projekta ne samo za stanovnike sjevera, već cijele Crne Gore – prioritetne dionice Smokovac-Mataševo autoputa Bar-Boljare.

Đukanović je kazao da će Vlada nastaviti sa intenzivnijim mjerama ekonomske i razvojne politike u narednom periodu, radi dostizanja ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja svih jedinica lokalne samouprave i regiona, zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju

„Očekujemo da će stanovništvo sjevera osjetiti pozitivne efekte izgradnje prve dionice auto-puta i tokom 48 mjeseci izgradnje i nakon njenog planiranog završetka u maju 2019. godine. Autoput donosi sjeveru nove investicije, nova radna mjesta, povećanje proizvodnje u poljoprivredi, energetici, drvoperadi, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini“, kazao je Đukanović.

Poslanik Socijaldemokratske partije, Borislav Banović, pitao je Đukanovića šta su, imajući u vidu da Vlada i Skupština ulaze u poslednju godinu četvorogodišnjeg mandata, najznačajniji poslovi koje treba obaviti u tom periodu.

Đukanović je ocijenio da je na mjestu Banovićeva opaska u vezi sa praksom da u posljednjoj godini mandata sve političke partije pretežno misle o predstojećim izborima.

„Ipak, odgovorne vlade i uspješne vlasti na sljedeće izbore misle prvog dana mandata, jednako kao i posljednjeg. Čini mi se da takvo iskustvo sve više stičemo i u Crnoj Gori i da je ono makar jedno od objašnjenja za uspjehe državne politike ostvarene tokom posljednje decenije“, kazao je on.

Prema riječima Đukanovića, u projekciji Vlade državno-politički prioriteti u predstojećem periodu moraju biti ubrzanje ekonomskog rasta i unapređenje konkurentnosti crnogorske ekonomije i odgovorna implementacija sistemskih inovacija u oblasti vladavine prava.

Među prioritetima su, kako je rekao, i nastavak reformi u obrazovanju, s ciljem permanentnog unapređenja nivoa i profila znanja nužnih za valjane odgovore na izazove s kojim se suočava crnogorsko društvo i dinamičan napredak na planu evropske i evroatlantske integracije Crne Gore.

„U tom kontekstu, najvažniji ovogodišnji cilj Vladine politike je obezbjeđenje poziva za članstvo u NATO alijansi. Kada je riječ o dosadašnjim uspjesima ove Vlade najvrijednijim smatram značajne pomake u sprovođenju sveobuhvatnih reformi što nas je kvalifikovalo za odlučujući iskorak na planu NATO integracije, kao i za poziciju lidera među zemljama kandidatima koje su u pregovorima za članstvo u EU“, dodao je on.

Đukanović smatra da ostvarenja Crne Gore na tom planu, o čemu su, dodao je, nedavno veoma afirmativno govorili čelnici EU i NATO, kao i brojnih zemalja članica ove dvije organizacije, nijesu slučajna, niti jednokratna.

„Već su rezultat u međuvremenu unaprijeđenih institucionalnih i ljudskih kapaciteta, i kvalitetnije organizacije i povezanosti svih struktura crnogorskog društva, uključenih u integracione procese“, poručio je on.

Poslanik Bošnjačke stranke, Rešad Sijarić, pitao je premijera kada Vlada planira izgraditi treći granični prelaz sa Srbijom, konkretno na Pešterskoj visoravni, i podsjetio da je to bilo jedno od predreferendumskih obećanja.

„Postojeći granični prelazi na sjeveru države prema Srbiji, Dobrakovo i Dračenovac isuviše su udaljeni za svakodnevne prelaze građana sa područja Opštine Petnjica i područja Donjeg Bihora“, pojansio je on.

Đukanović je kazao da između Crne Gore i Srbije funkcioniše šest graničnih prelaza, pet u međunarodnom drumskom i jedan u međunarodnom željezničkom saobraćaju.

On je podsjetio da su zajedničke ekspertske grupe Ministarstava unutrašnjih poslova i Uprava carina Crne Gore i Srbije, 5. i 6. aprila 2011. godine, konstatovale da ne postoje opravdani razlozi za otvaranje novih graničnih prelaza između dvije države.

Premijer je pojasnio da će se odgovarajućim sporazumom utvrditi režim pograničnog saobraćaja, kojim treba urediti pravila, odnosno ustanoviti određena „prelazna mjesta“ za prelaženje granice van graničnih prelaza, kako bi se stanovništvu koje živi u pograničnom području, sa posebnim odobrenjem, olakšalo prelaženje zajedničke državne granice.

Takođe, Sporazumom će se regulisati da granične policije Crne Gore i Srbije izdaju pograničnu dozvolu za prelazak državne granice van graničnog prelaza i za boravak u pograničnom području dvije države.

„Očekujemo nastavak pregovora komisija Crne Gore i Srbije na konačnom usaglašavanju i pripremi za potpisivanje sporazuma, posebno o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, kako bi stanovništvu koje živi u pograničnom području, posebno na području Petnjice, Bijelog Polja i Sjenice, Prijepolja omogućilo lakše zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba“, rekao je Đukanović.

( Mina )