Ahmeti: "Velika Albanija" nije projekat Albanaca
Mi smo posvećeni velikoj Evropi sa prijestonicom u Briselu, gdje ćemo svi - Albanci, Grci, Srbi, Nemci i ostali živjeti dobro", rekao je Ahmeti za grčki Katimerini, prenijeli su makedonski mediji
Lider Demokratske unije za integracije, partije Albanaca i manje članice vladajuće koalicije u Makedoniji, Ali Ahmeti tvrdi da "velika Albanija" nije projekat Albanaca, i da su kumanovski događaji rezultat nesigurnosti njegovih sunarodnika u evroatlantsku budućnost te države.
On je pozvao susjedne zemlje da imaju u vidu stabilnost Makedonije i regiona i da doprinose miru, te da budu konstruktivne u vezi svih otvorenih pitanja.
"Mi smo posvećeni velikoj Evropi sa prijestonicom u Briselu, gdje ćemo svi - Albanci, Grci, Srbi, Nemci i ostali živjeti dobro", rekao je Ahmeti za grčki Katimerini, prenijeli su makedonski mediji.
Dodao je da svi treba da se angažuju na iznalaženju političkog rješenja, da se nastavi sa reformama koje je preporučila Evropska komisija i da se "intnziviraju pregovori sa Atinom kako bi se otvorio put za trajan mir, stabilnost i bezbjednost ne samo u Makedoniji nego i u čitavom zapadnom Balkanu".
Događanja u Kumanovu, prema njegovim rijrčims, treba da se razmotre uz ucešće međunarodnih organizacija i NATO.
Upitan da li incident može da se odrazi ma međuetničke odnose dveju zajednica u Makedoniji, Ahmeti je izrazio duboko uvjerenje da će se tenzije smanjiti čim zemlja postane članica NATO.
"Nesigurnost i neizvjesnost u integracije kao i u posvećenost dostizanju strateških ciljeva izazivaju nesigurnost i kod Albanaca", tvrdi Ahmeti inače bivši komandant OVK.
Ahmeti je ranije priznao da je bio u kontaktu sa teroristima u vreme oružanog sukoba u Kumanovu.
Članovi ove oružane grupe su navodno tražili od Ahmetija da posreduje i da im omogući da izađu iz obruča, ali im je on rekao da ne može da im otvori koridor već da oni sami moraju da nađu rješenje, poslije čega su, kako je rekao, oni odlučili na predaju.
Inače, makedonski zvaničnici su najprije saopštili da je u tim sukobima 9. maja poginulo 14 terorista, uglavnom sa Kosova i Metohije, ali je ta brojka kasnije zvanično korigovana na 10, od kojih su devetorica sa KiM.
( Tanjug )