Najviše stečajeva dobili novinarka RTCG-a i žena bivšeg šefa SAJ-a
Više od sto upravnika ove godine nije dobilo nijedan predmet, a neki po 14. Minimalna naknada upravnika je 400 eura, a mogu da dobiju do 28 hiljada po predmetu
Privredni sud Crne Gore tokom devet mjeseci 2018. godine, kao i prvih nekoliko dana oktobra, nastavio je sa čudnom i diskriminatorskom podjelom stečajnih predmeta.
U iščekivanju izmjena i dopuna novog Zakona o stečaju, koje priprema Vlada, najveći broj broj predmeta i dalje dobijaju privilegovani upravnici bliski nekom od šest stečajnih sudija u Crnoj Gori, od kojih najveći broj predmeta opet imaju upravnici bliski predsjedniku suda Blažu Jovaniću. Na zvaničnoj listi Ministarstva pravde ima ukupno 222 licencirana upravnika.
Za skoro 340 stečajnih postupaka, pokrenutih tokom ove godine, Privredni sud je, prema dostupnim podacima, angažovao manje od polovine ukupnog broja upravnika sa zvanične liste ili svega oko 102 upravnika.
Kolo u 2018. godini vode, prema podacima, objavljenim u “Službenom listu” Tijana Ćoso, novinarka RTCG sa 14 predmeta. Po osam predmeta dobili su Sanja Lješković, žena Radosava Lješkovića, bivšeg šefa Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Uprave policije, Dragan Pavićević, Olivera Vuletić i Ana Drašković Mrdović, službenica Fonda rada.
Tijana Ćoso je tokom 2017. i 2018. godine u rad dobila ubjedljivo najviše - 25 predmeta, od čega joj je predsjednik suda dodijelio ukupno 13. Sanja Lješković je dobila 19 predmeta od kojih joj je Jovanić dodijelio čak deset. Olivera Vuletić je tokom protekle dvije kalendarske godine dobila u radu 20 predmeta, a činovnik Pošte Crne Gore Radojica Ilić 22 predmeta, među kojima sedam u ovoj, a čak 15 tokom 2017. godine.
Evidentno je da Privredni sud i dalje ignoriše mišljenja ministarke javne uprave Suzane Pribilović i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) objavljeno krajem prošle godine da dobar dio činovnika u državnim službama iako su u potencijalnom konfliktu interesa i dalje dobijaju u rad veliki broj predmeta. Javni servis, odnosno, RTCG je, tako na primjer jedan od velikih budžetskih korisnika koji svake kalendarske godine dobije najmanje oko 10 miliona eura za svoj rad.
Iz Komore stečajnih upravnika Crne Gore u kontinuitetu prigovaraju na nepravičnu raspodjelu predmeta od Privrednog suda za veliki broj licenciranih upravnika sa zvanične liste.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) analizirala je važeći Zakon o stečaju i utvrdila da nedovoljna preciznost pojedinih normi, nedovoljna transparentnost i široko postavljena diskreciona ovlašćenja sudija i upravnika, mogu prouzrokovati narušavanje integriteta postupka stečaja, neostvarivanje načela postavljenih tih Zakonom „i u krajnjem uticati na ugrožavanje javnog interesa koje može upućivati na korupciju“.
ASK je upozorila da su sada široko postavljena diskreciona ovlašćenja prilikom izbora stečajnih upravnika, da su u praksi pojedini stečajni upravnici imenovani u mnogo više postupaka u odnosu na svoje kolege, te da to narušava transparentnost samog postupka i može voditi ugrožavanju javnog interesa i samog postupka „ako se uzmu u obzir naknade i nagrade koje stečajnom upravniku po svakom postupku pripadaju“.
Minimalna naknada koju upravnik dobije za angažovanje u stečaju je 400 eura, a naknadu u iznosu od 28.000 eura dobija svaki upravnik koji uspije da proda imovinu vredniju od million eura.
Privilegovani upravnici koji godinama vode stečajeve sa najvrednijom imovinom, a kojima se ne nazire kraj, akontativno godinama imaju mjesečnu zaradu i do 1.250 eura (slučaj KAP-a, na primjer gdje stečaj traje od jula 2013), tako da će njihova nagrada na kraju stečaja, koji traju dugi niz godina, biti mnogo veća.
I dalje ignorišu mišljenje ministarke Pribilović
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović sredinom jula prošle godine dala je mišljenje da “angažovanje državnog službenika u svojstvu stečajnog upravnika, u stečajnim postupcima u kojima je povjerilac država, nije u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima“, te da se “u konkretnom slučaju dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost stečajnog upravnika, koji u tom postupku treba da odlučuje o pravima i obavezama svog poslodavca-države“.
Država je povjerilac u skoro svim stečajnim postupcima.
„Vijesti“ su krajem februara ove godine objavile istraživanje prema kojem je nekoliko državnih službenika dobijalo i po pedesetak stečajnih predmeta u protekle tri godine.
Rekorderi po broju predmeta bili su zaposleni u Poreskoj upravi, Sudskom savjetu, Agenciji za antikorupciju, Fondu rada...
( Milorad Milošević, Goran Kapor )