Geopolitički cunami

Filozofije koje su utkane u zapadnoevropsku i sjevernoameričku civilizaciju najviše su doprinijele brzini razvoja, pa i blagostanja, ljudskog društva na planeti. Kapitalizam kao državno, zatim i društveno uređenje, vjekovna je odrednica tih civilizacija. Većina građana u tim sistemima bila je zadovoljna svojim životom. Filozofije koje su utkane u istočne civilizacije vijekovima i milenijumima su propagirale humanost, ravnopravnost i solidarnost među ljudima. Na tim osnovama je proklamovan (bolje reći propagiran) državni ili društveni socijalizam, koji je više prividno, nego li realno pokazivao ravnopravnost, solidarnost i humanost. Činjenica je da, od postanka oba ova sistema, između njih traje nepomirljivost. Gdje smo danas?

Kapitalizam, kao društveni i klasni odnos zapadnih civilizacija, prerasta u neoliberalizam, kao najopakiju društvenu pojavu po čovjeka. Nezajažljivost koja nema mjeru, njegova je osnovna odrednica. Boju, rasu, religiju, vjeru, ili ideologiju, neoliberalizam ne poznaje, ali sve njih zajedno veoma vješto koristi kao sredstvo, ne samo za rušenje, nego i za uništavanje konkurenata i protivnika. U neoliberalizmu, čovjek je uvijek njegova žrtva. On je postao opasnija kuga od nacifašizma iz razloga što ima planetarne razmjere. To je društveni cunami, kojeg su generisale prvenstveno zapadne civilizacije.

Organizovani kriminal i korupcija su nuspojava globalizacije, a najplodnije tlo za tu pošast su upravo društveni sistemi istočnih civilizacija. Organizovani kriminal i korupcija, te mafije kao njihova vojska, postali su planetarni razorni cunami. Generisali su ga svi, a najviše sistemi istočnih civilizacija. I ovaj cunami ne poznaje: boju, rasu, religiju, vjeru, ili ideologiju, a sve ih zajedno koristi kao sredstvo prodora ka svome cilju.

Jug je plodno tlo i za zapadni i za istočni cunami. Na jugu se formirao još razorniji, tipično njihov cunami. Upravo se tamo koriste sva naprijed navedena sredstva da se dođe do profita, a iz tog krvavog profita bujaju različiti fondovi.

Pravo na zaposlenje danas je izjednačeno sa pravom na život. Ko odlučuje o nečijem zaposlenju? Odlučuju: bosovi korporativnog neoliberalnog gigantizma zapadnog cunamija; bosovi istočnog cunamija; kumovi tajkunskih i partijskih preduzeća; te komandanti naoružanih vjerskih fanatika sa Juga. Ubogoj raji bez posla, jedino je ostalo da se opredijeli u čiju formaciju će se postrojiti, ili će krenuti u izbjeglištvo u nepoznatom pravcu. Eto razloga za zadovoljstvo bankara, švercera i proizvođača oružja. U toj „paradi“ od vajkada redosljed nastupa je isti - najprije marširaju popovi, zatim topovi i na kraju lopovi.

Gdje je Balkan danas po tom pitanju? Političari blagoglagoljivo zagovaraju i propagiraju one prave vrijednosti zapadnih civilizacija, a upravo su ti političari omogućili da nas poklopi neoliberalizam, kao najgori nusprodukt tih istih civilizacija. Poneko od njih zagovara humanost, solidarnost i jednakost istočnih civilizacija, a poklopila nas je korupcija i organizovani kriminal sa svojim mafijama kao najgori produkt baš tih istih civilizacija. Poneko od njih propagira duhovnost Juga, a na Balkanu se napadno nudi novac iz krvavih fondova tog istog Juga. I niko na taj novac nije gadljiv.

Jug, jugositok, te jugozapad planete su prebogati zaostavštinom starih civilizacija i starih kultura. Uz danas evidentno siromaštvo, na tim prostorima niče raskoš određenih vlastela i oligarhija. Ali, paralelno sa tim rastu i različiti fanatizmi, uključujući i one naoružane. Otkud odjednom toliki masovni nagon za destrukcijom i rušenjem? Nije teško detektovati pravi odgovor. Globalizacija i nove tehnologije su omogućile da svi na planeti vide sve - i raskoš i bijedu. Skoro svaki čovjek čuva svoje radno mjesto, baš kao što čuva i svoj dom. Ali, šta većina od njih ima da čuva kada je tih radnih mjesta danas sve manje, a i oni koji ga imaju moraju da trpe nepravdu koju donose cunamiji i Zapada i Istoka i Juga. Prva globalna žrtva će biti Jug. Ako se to ne zaustavi, Zapad je sljedeći na redu. Gdje je izlaz? Ukoliko pravno uređene države ne budu imale bar jednu petinu vlasništva nad nepokretnom imovinom, preduzećima i bankama onda će razni cunamiji postati vlasnici tih istih država.

Državno vlasništvo nad imovinom je potrebno kako bi one mogle socijalno intervenisati u kriznim vremenima. Ne dođe li do američko-evropsko-ruskog partnerstva na novim osnovama, čitava planeta vrlo brzo može ući u kataklizmične lomove. Iskreno se nadam, da će se vašingtonsko-briselsko-moskovske administracije konačno dozvati u pamet.

( Blagoje Grahovac )