STAV
Kako se živi u gradu deponija
Pljevaljska sela Zbljevo i Maljevac nestaju zbog zagađenja
Vjerujem da ste čuli, bar većina jer tema je aktuelna, za sela Zbljevo i Maljevac, u Opštini Pljevlja. To su ona, nekada pitoma i živahna, a danas uništena i obamrla sela pokraj termoelektranine deponije pepela i šljake Maljevac.
Osim što je deponija značajno uništila životnu sredinu u svom okruženju, uništila je i podzemne i površinske vode ispuštajući otpadne vode TE Pljevlja direktno u Paleški potok, koji se uliva u rijeku Vezišnicu, a ona u Ćehotinu. Treba li pomenuti da su Paleški potok i Vezišnica “mrtve” rijeke, sa potpuno uništenom florom i faunom? Osim vode, zagađen je i vazduh. Možda vam je poznato da prilikom sagorijevanja uglja postoje nesagorive materije u uglju, koje iznose 25-30% i javljaju se u vidu pepela i šljake, a deponuju se u Maljevcu već 30 godina. Najmanji vjetar prilikom suvog vremena izaziva dizanje pepela sa deponije i zasipanje okoline, kao što je to slučaj u selima Maljevac i Zbljevo, gdje je životna sredina devastirana, a životi ljudi otežani.
Možda ste čuli da već 30 godina traje agonija mještana ovih sela. Trideset godina se bore za svoje osnovno pravo, pravo na zdravu životnu sredinu i mjesto na kojem će živjeti. Trideset godina traju njihovi pozivi i obraćanja svim relevatnim državnim institucijama. Trideset godina pokušavaju raznim molbama, dopisima dobiti osnovno ljudsko i ustavno pravo - čistu i nezagađenu sredinu. Kada su svi ostali gluvi i nijemi za potrebe ovih ljudi, pokušavali su okušati sreću i na sudu. Ali, epilog je porazan, sudije ne vide đe je tu problem, kao što ni ne vide tu 4, 5, 6, 7. ili 8. stepenicu na brani deponije Maljevac, izgrađene bez građevinske dozvole. Ali zato vide zeleni zaštitni pojas oko deponije, nikada urađen i asfalni put nikad izgrađen. A oni koji su se drznuli da traže svoje pravo ostaju bez posla, oni ili njihova djeca, i bez prava na život dostojan čovjeka. Na kraju, posle 30 godina borbe, prepušteni samovolji drugih da odluče o njihovim sudbinama, više nemaju ni hrabrosti da pokušaju nešto.
Svjesni su svega, svih otrova koje udišu, toksične prašine sa deponije koja pravi društvo njihovim kućnim pragovima, voćkama, povrću, stoci... A onda polako, jedan za drugim, prodaju svoju stoku, ne želeći da im djeca piju zatrovano mlijeko i jedu takvo meso. Ne siju svoje vrtove, ne želeći da jedu salatu od suspendovanih čestica sa deponije 'Maljevac'.
Znaju, kažu, sve, ali se više nemaju kome obratiti. I pored toga što ne žele napuštiti ognjišta svojih predaka, otišli bi, kažu, ali nemaju đe, niti imaju sa čim. Zar ova sela koja nestaju i u kojima život postaje nemoguć, treba da budu progutana deponijom, i još više uništena, kako kažu iz TE, “bezbjednim” otpadom?
Možda ste čuli da se ti isti Pljevljaci ponekad požale i usude govoriti o nekim bolestima i smrtnim slučajeva u tim selima, ali i u samom gradu? Ali možda niste čuli da, iako zagađenje traje decenijama, nema nikakvih zvaničnih podataka, brojki, ni registra oboljelih. Zašto? Valjda je tako lakše onima koji negiraju da postoji uticaj zagađenja na zdravlje Pljevljaka. Kad ne znaš, lakše se pre varati da ne postoji.
Možda ste čuli i da je planirano, za potrebe nove TE, otvoranje i nove deponije Šumani, tek par stotina metara udaljene od lokacije Maljevac. Privremena, kažu, dok ne nađu prostor za neku treću. A to bi, po najavama, mogao biti prostor postojećeg kopa Potrlica, na samom ulazu u grad. I tako deponija šljake i pepela stiže i do grada. Putujuća deponija. Jedinstveno. Ko zna, možda jednog dana bude atrakcija i dio turističke ponude Pljevalja.
Eto rješenja i za sadašnju lokalnu vlast u Pljevljima, koja ponižava i degradira ljude koji otvoreno govore o ovom problemu, uz obrazloženje kako rade protiv turizma u Pljevljima i prodaje nadaleko čuvenog, pljevaljskog sira?
I evo, da i ja ne budem optužen od lokalne vlasti u Pljevljima da radim protiv turističke perspektive mog grada... pozivam sve da dođu i osjete čari turističke ponude grada Pljevalja. Svi ste dobrodošli, posebno 25. maja kada Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji sa Opštinom Pljevlja, organizuje okrugli sto na temu izgrdanje novog bloka TE. Možda konačno mještani Zbljeva, Maljevca, Komina, Šumana dobiju odgovor kakva budućnost očekuje te pljevaljske deponije, pardon sela.
( Nikola Ninković )