Pejović: Crvena stijena je mjesto gdje se može pratiti 200.000 godina praistorije

Ministar kulture Pavle Goranović, predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović i direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, sa saradnicima, obišli su arheološki lokalitet Crvena stijena, jedan od izuzetno rijetkih staništa na kome se može u kontinuitetu pratiti život neandertalca, kao i selo Petrovići, udaljeno oko 50 kilometara od Nikšića, gdje bi trebalo da bude urađen arheološki centar.

“Crvena stijena je arheološki lokalitet svjetskog značaja i jedino mjesto na svijetu gdje se na visini, do sada poznatog sloja 21-22 metra, može pratiti 200 hiljada godina praistorije. Nažalost, mi u Crnoj Gori i ne znamo baš da imamo jedan od najvećih kulturnih brendova”, kazao je Pejović.

Napuštena zgrada Željeznice u Petrovićima renovirana je i osposobljena za stanovanje, tako da u njoj borave članovi istraživačkog tima, a u planu je da se bivša zgrada škole pretvori u Arheološki centar pošto Crvena stijena, kako je kazao Pejović, nudi još najmanje 50 godina istraživanja.

Dr Robert Vejlon, profesor paleontologije na Univerzitetu Mičigen, već deset godina sa crnogorskim kolegama istražuje Crvenu stijenu. Stručnjaci iz svijeta, koji su radili u Africi, Bliskom istoku, te na dva poznata lokaliteta u Španiji, nakon što su posjetili Crvenu stijenu kazali su da je u pitanju nevjerovatan lokalitet na kome se još mnogo toga može otkriti i da je malo arheoloških nalazišta u svijetu koji imaju tako veliki niz kulturnih slojeva iz paristorije, kao što je slučaj sa Crvenom stijenom.

„Postoji slojevi do kojih se nije došlo. Vejlon pretpostavlja da se tamo može očekivati period 200 hiljada godina, pa uz potvrđenih 200 hiljada, znači da imamo period od 400 hiljada godina prije Hrista. To se očekuje od ovog lokaliteta”, kazao je Pejović.

Za radove na Crvenoj stijeni, lokalitetu pomoću koga će se rekonstruisati priča o najdaljoj prošlosti, zadužen je Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja, a istraživanja se odvijaju u okviru projekta “Putevi kontinuiteta”.

„Crvena stijena ima svjetski značaj i tek nam predstoji pravi posao. Ministarstvo je tokom minule četiri godine ulagalo sredstva kako bi valorizovalo ovu značajnu priču, a ove godine smo namjerili da za nastavak radova opredijelimo 60 hiljada eura”, kazao je ministar kulture.

Prema njegovim riječima Crvenu stijenu je potrebno i turistički valorizovati jer stiče se utisak da se o ovom lokalitetu mnogo više zna izvan granica Crne Gore. Goranović je istakao i značaj angažovanja stručnjaka iz arheologije iz cijelog svijeta i nada se da će upravo oni biti inspiracija mladim stručnjacima iz Crne Gore da se uključe u projekat istraživanja Crvene stijene.

„Važno je što je Opština Nikšić prepoznala značaj Crvene stijene, a ekipa Narodnog muzeja uložila napor da proces dovede do kraja”, kazao je Goranović.

Veselin Grbović je kazao da se u projekat Crvene stijene, pored Ministarstva kulture i Opštine Nikšić, moraju uključiti, između ostalih, ministarstva nauke i turizma i lokalna turistička organizacija, kako bi se arheološki lokalitet valorizovao na pravi način, što do sada nije bio slučaj.

„Ovo je nauk i Ministarstvu prosvjete da škole ovdje u Crvenoj stijeni drže čas iz praistorije, jer se lekcije ne uče samo iz udžbenika. Pred nama je ne samo crnogorska nego i svjetska priča. Ulaganje u projekat je zaista malo u o odnosu koliko vrijedi”, kazao je Grbović.

Prošle godine je, prema preporukama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, probijen put do arheološkog nalazišta čime je umnogome olakšan pristup pomenutom lokalitetu.

Crnoj Gori fali arheologa

Nikola Borovinić je u istraživanje Crvene stijene uključen 2004.godine, kao student arheologije, a danas je rukovodilac projekta.

„Crvena stijena, koja je stjecište domaćih i stranih ekspedicija, ima 31 sloj od 250 do 350 hiljada godina prije nove ere. Kulturni sloj je visine 21 metar i jedan je od većih u Evropi. Ovo je izuzetan lokalitet. Trenutno ispitujemo sloj 40-45.000 godina starosti”, kazao je Borovinić.

Prema njegovim riječima u Crnoj Gori nema dovoljno arheologa u odnosu na lokalitete kulturnog nasleđa.

„Ovih dana na terenu su stručnjaci iz Srbije Amerike, Francuske. Dvije ekipe su ovdje konstantno. Povremeno angažujemo stručnjake iz svijeta, a neki su se sami javili”, kazao je Borovinić.

Crvena stena je smještena na oko 700 metara nadmorske visine, a ispod nje se nalazi Bilećko jezero. Njen otvor je širine 24 metra, visine 25 i dubine u osnovi oko 15 metara.

( Svetlana Mandić )