Naše, a njegovo
U javnosti je procurio Vladin Predlog zakona o Buljarici, kojim se opet pokušava pojednostaviti procedura eksproprijacije privatnog zemljišta, sada konkretno na tom dijelu obale, ali i pojednostavljuje procedura gradnje unaprijed poznatom investitoru, iz Katara i ukidaju norme zakona o uređenju prostora i izgradnji
Nakon što je postalo očito da Prijedlog zakona o eksproprijaciji neće proći skupštinske procedure, Vlada je pronašla rješenje kako bi po kratkom postupku oduzela zemljište vlasnicima u Buljarici, projektu koji može postati još jedan Đukanovićev unosan posao. Možda unosniji od svih prethodnih.
U javnosti je procurio Vladin Predlog zakona o Buljarici, kojim se opet pokušava pojednostaviti procedura eksproprijacije privatnog zemljišta, sada konkretno na tom dijelu obale, ali i pojednostavljuje procedura gradnje unaprijed poznatom investitoru, iz Katara i ukidaju norme zakona o uređenju prostora i izgradnji.
Po istom modelu, kasnije bi se mogli donositi posebni zakoni za djelove Crne Gore koje Đukanović i njegovi investitori požele.
"Ovim zakonom uređuje se postupak eksproprijacije, izdavanja građevinske i upotrebne dozvole, način izdavanja licenci potrebnih za građenje objekata i građenje objekata u okviru urbane cjeline na lokalitetu Buljarica”, navodi se u Predlogu.
Ukoliko predlog bude usvojen, zemlja privatnih vlasnika biće oduzeta za malo duže od sedmice, kao što se to pokušalo i prethodnim predlogom, ali ovoga puta i bez formalne procedure utvrđivanja javnog interesa od strane Vlade. Sada se u prijedlogu kaže da je ,,izgradnja kompleksa objekata na lokalitetu Buljarice od javnog interesa”. Javni interes tako je utvrđen bez detaljno opisanog projekta i studija njegove ekonomske opravdanosti, te uticaja na životnu sredinu.
Prema ovom predlogu, Vlada će mnogo brže upisati vlasništvo nad eksproprisanom imovinom. Državni organ nadležan za katastar u roku od osam dana nakon što korisnik eksproprijacije (Vlada) "podnese potvrdu o obezbjeđivanju finansijskih sredstava i predlog sporazuma o pravičnoj naknadi" donosi rješenje na osnovu kog Vlada odmah stiče "pravo na vlasništvo". Privatnim se vlasnicima ne ostavlja mnogo prostora. Ako ne pristanu da potpišu sporazum o "pravičnoj naknadi" sredstva namijenjena za to "deponuju se na račun Ministarstva finansija", a Vlada odmah nakon toga upisuje vlasništvo nad otetom zemljom.
Prema ovom dokumentu "organ uprave nadležan za poslove izdavanja izgradnje građevinske dozvole" izdaje jednu građevinsku dozvolu za cijeli lokalitet Buljarice i to samo na osnovu Idejnog tehničkog nacrta građevinskog objekta. Po aktuelnom zakonu mora postojati detaljni urbanistički plan koji ide na javnu raspravu a građevinska dozvola se izdaje tek po izdavanju glavnog a ne idejnog projekta, koji je zapravo tek obična skica.
Prema predlogu, posao oduzimanja zemljišta biće nadziran od Đukanovića , ministra finansija (Radoje Žugić) i ministra uređenja prostora (Branimira Gvozdenovića). Vlada se obavezuje da će izgraditi infrastrukturu već određenom investitoru.
Đukanović je na Televiziji Atlas ustvrdio da je ,,notorna glupost” da je raniji Prijedlog zakona o eksproprijaciji koji je proglašen neustavnim zato što je duboko zadirao u pravo na privatno vlasništvo, napravljen upravo kako bi se eksproprisalo zemljište u Buljarici, o čemu je Monitor prvi pisao. Predlog zakona o Buljarici, kojim Vlada sada pokušava na brzinu ekspropisati privatno zemljište na tom dijelu obale, valjda je slučajnost. Premijera je opozicija demantovala da je Predlog zakona o Buljarici ranije najavljivan. Oni tvrde da su to prvi put čuli sada, nakon Đukanovićevog gostovanja na TV Atlas. Đukanović je na TV Atlas negirao i da je to porodični posao njega, njegove sestre i brata.
Dragan Šepelj, iz NVO Naše ognjište koja je okupila vlasnike zemljišta u Buljarici spremnih da brane imovinu kaže za Monitor da je najava forme lex specialisa za Buljaricu pokušaj kopiranja srbijanskog modela koji je tamošnja vlast primijenila za slučaj Beograd na vodi, a koji je direktno povezan sa investitorom sa iste adrese sa koje dolazi i u Crnu Goru.
"Premijer je njemu poznatim manirom izjavio na televiziji kako On, Brat i Sestra nemaju nikakve veze sa Buljaricom iako je poznato da je sestra pravni zastupnik arapske kompanije, brat vlasnik RZUP koji izrađuje prostorno planiranje na tom području a on sjedi na čelu Vlade koja predlaže lex specialis o Buljarici. Buljarički trougao nalik Bermudskom, samo što kod nas nestaje privatna imovina a tamo brodovi. Kako je moguće da mrtav ladan izgovori takvu nebulozu o nemanju veze porodice Đukanović i Buljarice. To ne može proći”.
Šepelj podsjeća da su se i predstavnici DPS u budvanskom parlamentu ustali protiv pokušaja premijera da preuzme ulogu jedinog pregovarača u poslu sa Katarcima. ,,Odbili su glasati u budvanskom parlamentu prenos prava upravljanja tim prostorom sa skupštine na Vladu“.
Dejan Mijović, bivši menadžer EU projekta za razvoj Buljarice 2006 – 2008 kaže za Monitor da je polazna premisa Vlade da je eksproprijacija neizbježni preduslov valorizacije Buljarice – drska prevara.
"Vlada nije ni pitala vlasnike da li žele da učestvuju u projektu, da li su spremni da se zajedno sa državnom na tenderu prodaje/ustupi i njihova zemlja. Premijer ih je nazvao reketašima a da riječ nije progovorio ni sa jednim vlasnikom. I kada se vlasnici udružuju i nude da u partnerstvu sa Vladom pregovaraju sa investitorima, Vlada to ignoriše i nameće eksproprijaciju kao jedino rješenje. Ako bi veći broj vlasnika i formalno dostavio ponudu Vladi da na partnerskoj osnovi učestvuje u budućim pregovorima sa investitorima, ne bi postojao ustavni osnov da im se ograniči to pravo”, kaže Mijović.
"Niko, pa ni Katarci, ne može unaprijed znati da li bi takav zajednički nastup bio uspješan ili neuspješan dok ne provjeri na tržištu... tj. niko sem Vlade, čiji je tender jedinstven u svijetu po tome što se na njemu sve unaprijed zna - i kupac i cijena koju je spreman da plati Vladi, da isti sem Vlade ne želi druge partnere, kao i da niko drugi na kugli zemaljskoj sem Katarci nije zainteresovan za Buljaricu...”, navodi on.
Mijović podsjeća da su model privatno-javnog partnerstva u Buljarici 2008. godine detaljno razradili međunarodni eksperti uz pomoć EU granta od milion eura, a da su realizaciju tog projekta direktno sabotirali Milo Đukanović i Svetozar Marović time što su privatnim vlasnicima nudili svoje investitore i projekte, i tako nelojalno konkurisali projektu iza kojeg je stala država.
"Najodgovorniji predstavnik države za neuspjeh projekta je bio Vujica Lazović, tadašnji potpredsjednik Vlade, predsjednik Savjeta za privatizaciju, predsjednik Tenderske komisije za Buljaricu i predsjednik Upravljačke komisije projekta EU projekta javnog privatnog partnerstva, koji nije zakazivao sjednicu Upravljačke komisije tokom čitavih poslednjih 12 mjeseci dvoipogodišnjeg projekta, što je navelo EU Delegaciju da zbog nesaradnje Vlade prekine dalje angažovanje svojih eksperata na ovom poslu (kopija u prilogu kao dokaz, ne mora da se objavi”, podsjeća Mijović.
Iz NVO Naše ognjište izdali su saopštenje u kom napominju da oni kao vlasnici zemljišta ne koče proces ulaganja ali da neće dozvoliti da im se otme zemljište.
"Koristimo priliku da još jednom pozovemo domaće institucije na dogovor i stvaranje ozbiljnog investiciono-pravnog okvira za ulaganje i valorizaciju zemljišta u Crnoj Gori, nasuprot avanturizmu i neozbiljnosti koja je do sada pokazana, protiv koje su se izjasnili domaći ombudsman, Evropska komisja, stručna i opšta javnost”, navodi se u saopštenju.
Prema nekim tumačenjima Đukanović pokušava lex specijalisom za Buljaricu da ograniči, odnosno lokalizuje opšti bunt koji je izazvao prethodni predlog. Ako i uspije, pitanje je na koga sada računa u parlamentarnim klubovima. Kandidata ima.
( Milena Perović-Korać (Monitor) )