Pažin: Uvođenje krivičnog djela nezakonito bogaćenje nije nužno

Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera nije neophodno uvoditi kao krivično djelo (KD), jer postoji zakonska alternativa koja se ne koristi dovoljno, ocijenili su predstavnici pravosuđa i vladajuće partije, dok u opoziciji i nevladinom sektoru smatraju da je to isključivo stvar političke volje.

Skupštinski odbori za antikorupciju i za politički sistem, pravosuđe i upravu obavili su danas, na zajedničkoj sjednici, konsultativno saslušanje povodom uvođenja novog KD - nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, u skladu sa članom 20 Konvencije UN protiv korupcije.

Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da uvođenje tog KD nije nužno jer, kako je kazao, u crnogorskom zakonodavstvu postoji alternativa koja se nedovoljno koristi.

On je rekao da nije najbolje razumio pravne argumente inicijative za uvođenje tog KD, koju je podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), navodeći da postoje politički i pravni aspekti tog problema.

„Što se tiče političkog aspekta, nezakonito bogaćenje je izrazito negativan društveni fenomen, koji nailazi na svaku osudu, i to treba jasno reći“, kazao je Pažin.

Kako je pojasnio, kada je u pitanju pravni aspekt, Konvencija UN u članu 20 preporučuje stranama ugovornicama da razmotre da li, u skladu sa sopstvenim ustavom i osnovnim načelima svog pravnog sistema, imaju prostora za uvođenje takve inkriminacije, putem zakonodavstva ili drugih mjera.

Pažin je podsjetio da je već duže u krivično-pravni sistem Crne Gore uvedena posebna krivično-pravna mjera – oduzimaje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

„Po mom tumačenju člana 20, nije nužno da država isključivo inkriminira nezakonito bogaćenje kao posebno KD, nego se toj preporuci može izaći u susret i kroz opšte krivično zakonodavstvo koje na neki način sankcioniše nezakonito bogaćenje“, naveo je Pažin.

On je rekao da postoje i pravna i ustavn ograničenja za realizaciju takve inicijative.

„Ovako kako je postavljena inicijativa, ovdje samo govorimo o krivično-pravnoj posljedici, a ona je nezakonito bogaćenje. Međutim, KD pored posljedice mora da ima i radnju. Ovo je važno zbog toga što element krivice nije moguće sagledati ukoliko nemamo radnju izvršenja“, pojasnio je Pažin.

Što se tiče ustavnih ograničenja, kako je naveo, Ustavom je propisana pretpostavka nevinosti, kao izuzetno važan ustavno-pravni aspekt zaštite prava osumnjičenih i krivljenih.

„Imajući u vidu da ovako postavljena konstrukcija KD podrazumijeva obrnuti teret dokazivanja, pri čemu bi okrivljeni morao da dokazuje porijeklo svoje imovine, mislim da je to suprotno sa članom 35 Ustava“, precizrao je Pažin.

On smatra da bi uvođenje tog KD podrazumijevalo ukidanje svih drugih koja za posljedicu imaju za posljedicu nezakonito bogaćenje, čime bi se narušio krivično-pravni sistem stvaran prethodnih 100 godina u Crnoj Gori.

„Kao alternativu toj inicijativi vidim institut koji već postoji u našem krivično-pravnom sistemu, ali se ne primjenjuje u dovoljnoj mjeri, a to je oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“, kazao je Pažin.

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, kazao je da postoje razlozi za i protiv inkriminisanja tog krivičnog djela.

Kako je naveo, tako postavljena inkriminacija mogla bi biti korisna u suzbijanju korupcije.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se opredijelili za uvođenej tog KD, postavljaju se brojna pitanja, među kojima su šta propisati kao radnju izvršenja tog KD i šta bi bio objekat njegovog izvršenja, a kada je u pitanju izvršilac - ko se sve smatra javnim funkcionerom.

„Gledano iz ugla krivičnog prava, nije opravdano uvođenje ovog KD“, kazao je Stanković, dodajući da treba razmisliti o tom predlogu, ali uzimajući u obzir iznesene pretpostavke.

Specijalni tužilac, Đurđina Ivanović, ocijenila je da treba vidjeti šta je cilj uvođenja tog KD, i šta bi se time postiglo.

Ona je naglasila da u crnogorskom zakododavstvu postoji 12 od 13 preporuka sadržanih u Konvenciji UN, i da jedino član 20 Konvencije sadrži u preporuci obavezu da država poštuje svoj ustav i osnovna načela svog pravnog sistema.

„Činjenica je da nijedna Evropska zemlja nije uvela ovo KD, osim Makedonije koja niječlanica Evropske unije, tako da nemamo uporedna iskustva ili sdsku praksu da bi mogli govoriti koliko bi uvođenje tog KD dalo rezultate“, kazala je Ivanović.

Prema njenim riječima, mora se vidjeti da li je uvođenje tog KD protivno ustavnim načelima, ne samo onom koje propisuje pretpostavku nevinosti.

„Naš Krivični zakonik propisuje normu po kojoj niko ne može zadržati imovinu koju je stekao krivičnim djelom, kao i norme o oduzimanju imovinske pravne koristi, uključujući i institut koji se primjenjuje od 2010. godine – prošireno oduzimanje imovine“, navela je Ivanović.

Kontrolnom saslušanju su prisustvovali i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, koji su kazali da ta materija nije u njihovoj nadležnosti.

Vukčević je, ipak, kazao da treba napraviti temeljnu ekspertsku analizu i organizovati dodatne pravničke rasprave na tu temu.

„A nakon toga, treba dnijeti političku odluku koja će biti odgovor na to koliki je indeks korupcije u Crnoj Gori i kakvi su rezultati u njenom suzbijanju. Ovo je posao zakonodavne i izvršne vlasti. Ako parlament i Vlada misle da to treba uvrstiti u KZ, mi ćemo se u sudskoj vlasti potruditi da poštujemo ono što je norma“, kazao je Vukčević.

Predsjednik Komisije za sprječavanje sukoba interesa, Slobodan Leković, ocijenio je da je uvedeno toliko ograničenja „da ljudi više neće u javne funkcionere“.

On je kazao da je u Crnoj Gori, po onome što propisuje Zakon, više od četiri hiljade javnih funkcionera.

„Puta povezana lica koja takođe imaju dređene odgovornosti, to vam je 20 hiljada javnih funkcionera na malu Crnu Goru. Znači, treba razmišljati na koba bi sve te norme trebalo rimjenjivati“, rekao je Leković.

Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović, kazala je da je tema o kojoj se danas raspravlja parekselans političko pitanje.

Ona je naglasila da je KD nezakonito bogaćenje javnih funkcionera uvedeno u 44 zemlje, i da postoje bogata uporedna iskustva iz kojih se mogu vidjeti efekti takve odluke, navodeći da je analiza Svjetske banke pokazala da uvođenje tog KD olakšava posao tužilaštvu.

Ćalović je naglasila da korupcija na visokom nivou može proizvesti vreliku štetu po državu

Komentarišući tvrdnje o tome da već postoje pravni instituti koji se odnose na nezakonito stečenu imovinu, ona je rekla da mjere postoje ali da nema rezultata, dodajući da je iznenađena što njihovu inicijativu ne podržava specijalni tužilac koji, kako je navela, godinama nema konkretni rezultata u radu.

„Više imovine je u Crnoj Gori oduzeto d šumara, zbog zloupotrbe službenog položaja, nego od svih javnih funkcionera zajedno“, kazala je Ćalović.

Ona smatra da bi inkriminisanje ovog krivičnog djela bilo jasna poruka građanima da su javni funkcioneri voljni da strožije regulišu sebe, nego građane.

„Jer mi vas biramo da nas predstavljate, a ne da se bogatite na tim javnim funkcijama“, poručila je Ćalović.

Ona smatra da treba formirati radnu grupu koju bi činili predstavnici svih grana vlasti, i koji bi, uz mišljenje evropskih eksperata, zajedno došli do najboljeg rješenja.

Predstavnici Centra za građansko obrazovanje i Građanske alijanse, Boris Marić i Zoran Vujičić, saglasili su se sa Ćalović da seradi političkom pitanju, i da je ta inicijativa izuzetno važna u borbi protiv korupcije na visokom nivou.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Milorad Vuletić, kazao je da su čuli dovoljno razloga za i protiv svajanja te inicijative.

„Kao što smo čuli, takav primjer ne postoji ni u jednoj članici EU, ima jedino u Makedoniji. Ako nam je to reper, onda u edu, ali ja cijenim da smo mi na dobrom putu, i da ne treba žuriti u traženju optimalnog rješenja“, dodao je Vuletić.

Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović, smatra da je u pitanju dobro rješenje kada je u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou.

„Dostignuća Crne Gore svode se na ono što je usvojio parlament, i ono što je uradila administracija. Ovo je pitanje političke volje“, ocijenio je Radunović, dodajuću da dok ne bude političke volje, neće biti zatvaranja poglavlja 23 i 24.

( Mina )