Niko više ne vjeruje u bajke

Iako je uoči povijesnog referenduma u Makedoniji sve upućivalo na njegov uspjeh, čime bi se zlokobna balkanska spirala sukoba i svađa barem na trenutak zaustavila, to se ipak nije dogodilo. Umjesto velike pozitivne priče koja je trebala dokazati da su balkanski političari ipak sposobni bilateralne probleme riješiti dogovorom i kompromisom, a ne sukobima, pokazalo se da su nacionalistički zidovi ipak previsoki. Premda je većina onih koji su se u nedjelju pojavili na biralištima podržala euroatlantsku perspektivu svoje zemlje, većina birača bojkotirala je referendum, šaljući turobnu poruku ne samo Europskoj uniji i NATO-u, nego i cijeloj regiji.

Očito je da su zapadni pokrovitelji ovog referenduma - Sjedinjene Američke Države i Europska unija - potcijenili makedonske birače, i to na više razina. Makedonci ipak nisu povjerovali u olaka obećanja Zapada. Iako je referendumsko pitanje bilo koncipirano tako kao da će Makedonija - odnosno Republika Sjeverna Makedonija, kako bi se ubuduće trebala zvati makedonska država - prihvaćanjem sporazuma s Grčkom o novom imenu države gotovo automatski postati članicom NATO-a i Europske unije, naravno da je to, barem u slučaju EU, iluzija.

Punopravno članstvo Makedonije u EU daleka je budućnost, čak i da su makedonski birači plebiscitarno potvrdili makedonsko-grčki sporazum, čega su Makedonci očito svjesni. Ni Makedonci više ne vjeruju u europske bajke, pa čak ni kada ih u njihovu istinitost uvjeravaju najviši dužnosnici Unije, NATO-a i SAD-a. Obećanje članstva u Uniji očito više nema transformativnu moć kao što ga je imalo nekad, pa i u hrvatskom slučaju. Sumnja je u makedonskom slučaju prevladala nad neuvjerljivim obećanjima.

Zapad je potcijenio i hibridni rat što ga je Rusija pokrenula u Makedoniji, aktivno potičući i financirajući nacionalističke snage koje se protive Prespanskom sporazumu s Grčkom, ne samo u Makedoniji, nego i u Grčkoj. Premda je Makedonija svojedobno prednjačila kada se radilo o euroatlantskoj perspektivi, grčka blokada zaustavila je Makedoniju na putu prema NATO-u i EU, što je ojačalo nacionaliste predvođene strankom VMRO-DPMNE, koja je sada u opoziciji. Makedonija je cijelo desetljeće proživjela u nacionalističkom limbu, u poludiktaturi, koja je u zemlji ostavila dublje posljedice nego što se mislilo. Pola milijuna Makedonaca i Albanaca pobjeglo je iz zemlje u kojoj nisu vidjeli nikakvu perspektivu, a oni koji su ostali proživljavali su nacionalističku renesansu u potrazi za svojim antičkim korijenima. I sada je sve to došlo na naplatu.

Pa ipak, ne znači da je sve izgubljeno. Referendum je bio savjetodavni, a ne obvezujući. Postupak potvrđivanja Prespanskog sporazuma bit će nastavljen u makedonskom Sobranju, za što je Zaevu potrebna dvotrećinska većina. Nedostaje mu deset glasova. Ako ih ne nađe, najavljuje nove izbore. Ako sporazum propadne i ako Makedonija ostane u slijepoj ulici, zemlji doista prijeti raspad, jer će opet ojačati secesionističke težnje Albanaca. Bio bi to opasan i tragičan scenarij, ne samo za Makedoniju, nego i za cijeli Balkan, Europu i NATO, pa i za Hrvatsku.

(novilist.hr)

( Denis Romac )