Članovi Senata DRI da imaju pristup tajnim podacima bez dozvole

Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu podržali su Predlog zakona o izmjenama Zakona o tajnosti podataka, kojima je predviđeno da se predsjedniku i članovima Senata Državne revizorske institucije (DRI) omogući pristup tajnim podacima bez dozvole.

Direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka, Savo Vučinić, pojasnio je da se predviđenim izmjenama realizuje mjera iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

On je naveo da su i iskustva u primjeni Zakona o tajnosti podataka ukazala na potrebu da se izvrše određena preciziranja normi.

"Predlogom zakona precizira se ko je nadležan za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za članove kolegijalnih radnih tijela-koja obrazuju Vlada, Skupština ili drugi organ, i propisano da su to genaralni sekretar Skupštine, odnosno Vlade ili straješina organa koji je obrazvao radno tijelo", rekao je Vučinić.

On je kazao da je propisano da su predsjednik, odnosno koordinator radnog tijela lica ovlašćena za određivanje stepena tajnosti podataka koji nastaju u radu tog tijela.

Izmjenama je propisano da se zahtjev za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima može podnijeti i za lica na stručnom osposobljavanju, volontere, kadete i lica angažovana po osnovu ugovora i da je za podnošenje zahtjeva za ta lica nadležan starješina organa.

U slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima izmjenama je propisan rok od tri godine za ponovno podnošenje zahtjeva.

Vučinić je kazao da je predlog zakona usaglašen sa Odlukom Vijeća EU o bezbjednosnim propisima za zaštitu klasifikovanih podataka EU i izmjenama i dopunama NATO direktiva iz prošle godie.

Poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica podsjetila je da je Zakon donešen 2008.godine, navodeći da se skoro svake godine mijenja, jer se dolazi do zaključka da je potrebno da još neko bude obuhvaćen.

Ona je ukazala da samo članovi Odbora za bezbjednost i antikprupciju, kao i anketnog koje utvrdi skupština svojom odlukom, imaju pristup tajnim podacima, a ne i ostali poslanici.

"Na taj način onemogućavamo kvalitetnu primjenu poslovnika jer u poziciji potrebe da neko treba nekog da zamijeni na sjednici ili da zainteresovani poslanik učestvuje u radu imamo situaciju da je to onemogućeno jer nemaju svi pravo na pristup tajnim podacima", rekla je Jonica.

Ona je upitala da li je došlo vrijeme da se svim poslanicima omugući da imaju to pravo, a zanimalo je da li se prilikom izmjena razmišljalo o pojačavanju određenih nadležnosti Direkcije.

"Nakon što je predlog zakona dostavljen Skupštini desila se aktuelna afera Depeša, da li ste razmišljali da je i u drugom dijelu zakona potrebno uraditi neke izmjene da bi obezbijedile kvalitetniju kontrolu i nadzor nad zaštitom tajnih podataka i načina na koji se oni koriste«, rekla je Jonica.

Vučinić je kazao da afera Depeša ne nosi oznaku tajnosti i da je to predočeno i iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, dodajući da nisu nadležni za dokumenta koja nemaju oznaku tajnosti.

Nezavisni poslanik Velizar Klauđerović rekao je da su u pitanju osme izmjene i dopune zakona koji je usvojen prije sedam godina.

"Podržavam predlog da predsjednik i članovi Senata DRI imaju pristup tajnim podacima bez dozvole", rekao je on, i upitao zašto je određen rok od tri godine da lice kojem je odbijen zahtjev za pristup tajnim podacima ne može podnijeti novi zahtjev.

Vučinić je pojasnio da je rok od tri godine opredijeljen jer je usklađen sa najkraćim rokom važenja dozvole za pristup tajnim podacima, a jedan od glavnih razloga je i ranija osuđivanost, odnosno krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

On je pojasnio da se za djela koja se gone po službenoj dužnosti, odnosno za ona gdje je propisana kazna veća od tri godine zatvora, odbija zahtjev za izdavanje dozvole.

( Mina )