Medenici nejasno šta je značajno uvećanje imovine
Korisno za borbu protiv visoke korupcije, tvrdi vrhovni tužilac
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković ocijenio je da bi kriminalizacija nezakonitog bogaćenja bila veoma korisna za borbu protiv visoke korupcije. On je, međutim, izrazio rezervu kako to pravno formulisati, što je najvažnije predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici koja u tom kontekstu i ne pominje visoke zvaničnike već isključivo, državne službenike.
Takve stavove čelnici pravosuđa iznijeli su u mišljenjima dostavljenim predsjedniku skupštinskog Odbora za antikorupciju Predragu Bulatoviću. Njihova mišljenja Bulatović je tražio uoči konsultativnog saslušanja o uvođenju krivičnog djela nezakonito bogaćenje, na zajedničkoj sjednici sa Odborom za politički sistem 15. maja.
“Ovako postavljena inkriminacija mogla bi biti korisna u suzbijanju korupcije učinjene od strane predstavnika političkog establišmenta ili nekog drugog zaposlenog....Treba razmisliti o ovom predlogu...,”naveo je Stanković.
VDT smatra da je neophodna intenzivna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, te one na visokom nivou.”Neophodna je detaljna finansijska istraga. Tužilaštvo preduzima sve u svojoj nadležnosti kako bi se učinioci krivičnih djela iz oblasti visoke korupcije priveli pravdi...Treba imati u vidu da oni djeluju na sofisticiran način koji zahtijeva sporu i tešku istragu ako se žele postići rezultati koje očekujemo”, obrazložio je Stanković.
On je ipak skrenuo pažnju da bi eventualno novo krivično djelo kršilo pretpostavku nevinosti, jer je teret dokazivanja na učiniocu.
Medenici je sporna definicija ”državnog službenika koji vrši javnu dužnost”, a posebno, kako je navela, šta znači “značajno uvećanje imovine ili poboljšanog životnog stila”. Ona je Bulatoviću dostavila mišljenje iz 2011. koje je ranije, kao što je objasnila u dopisu, uputila ministru pravde Dušku Markoviću za “Analizu instituta nezakonitog bogaćenja”. “Nejasno je koju je radnju učinio državni funkcioner, vršeći javnu dužnost a koja ima za posljedicu značajnio uvećanje imovine ili poboljšanog životnog stila,” navela je Medenica.
EK je u Izvještaju o napretku za 2014. sugerisala da se razmotri kriminalizacija neobjašnjivog bogatstva, dok je ekspert Rupert Vining još 2012. zaključio da je to neophodno. Glavni pregovarač sa EU Aleksandar Pejović je nedavno rekao će “razmotriti i potrebu uvođenja instituta neosnovanog bogaćenja” .Po definiciji ono podrazumijeva uvećanje imovine i prihoda javnih funkcionera i sa njim povezanih lica kršenjem zakona, dovođenjem u povlašćeni položaj, a rezultat je nezakonita imovinska korist.
Konjević nije nadležan, Leković će raditi kako mu napišu
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević obavijestio je Odbor da oni nijesu nadležni za usklađivanje krivičnog zakonodavstva sa međunarodnim organizacijama. Predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković tvrdi da oni i sada provjeravaju podatke o sticanju imovine funkcionera, ali da će “primjenjivati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera ako ono bude normirano”.
Pored MANS-a koji je inicirao raspravu na ovu temu, i CGO je podržao tu inicijativu. Direktorica Daliborka Uljarević navela je da je nezakonito bogaćenje neophono uvesti u Krivični zakonik
Vlada odbija, neki članovi mogli bi da budu procesuirani
Predsjednik Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović očekuje da se saznaju razlozi zbog kojih Vlada nije procesuirala uvođenje krivičnog djela nezakonitog bogaćenja, iako se time bavila još 2011. On je naveo da je taj zakon bio jedan u nizu antikorupcionih, ali da ga je tada Vlada vještim manevrom izbjegla.
“Razumjem zašto Vlada to ne želi da radi jer u njoj i oko Vlade, u samom vrhu države ima jedan broj bivših i aktivnih funkcionera na koje bi se ono moglo bez problema primijeniti. Neću da pričam o imenima, moj pristup je univerzalan ali opozicija odavno ukazuje da se dio bivših i aktuelnih funkcionera ogriješio o zakon. S druge strane, nije nedostatak posebnog krivičnog djela ni do sada bio smetnja da nadležni organi nijesu mogli da procesuiraju određene slučajeve. I tu je u pitanju volja, pojedinačno ona možda i postoji ali ne i načelno”, rekao je Bulatović.
On očekuje da se nakon saslušanja odmah krene sa pripremom predloga zakona, kao i da će protivnici imati priliku da iznesu razloge, političke ili pravne.
( Mila Radulović )