Sto dana Sirize: Spori obračun sa finansijskom realnošću

Siriza, vladajuća ljevičarska stranka grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, obećala je da će okrenuti stranicu posle petogodišnje štednje koja je Grčku oborila na koljena, ali nakon njenih prvih sto dana vlasti, nada tone u zjapećem jazu između Atine i njenih povjerilaca, navodi agencija Frans pres.

Naišavši na gotovo praznu državnu kasu, mladi Cipras se suočio sa surovom finansijskom realnošću manje od mjesec dana nakon svoje izborne pobjede 25. januara koja je uzdrmala Evropu.

Upravo kao i njegovi prethodnici koje je oštro kritikovao zbog uslišavanja zahtjeva iz Brisela u zamjenu za pomoć od 240 milijardi eura, on je bio primoran da potpiše "listu reformi" kako bi predupredio bankrot, navodi francuska agencija.

Sporazum "u pet do 12" postignut je 20. februara nakon što je Cipras obišao evropske prijestonice u očajničkoj potrazi za podrškom, kao i posle dugog telefonskog razgovora sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Cipras (40) se nadao da će ubijediti Evropu da restrukturira vrtoglavi grčki dug, koji se popeo na 175 odsto BDP-a te zemlje, ali su ostali lideri EU uporno insistirali da Grčka mora da "ispoštuje svoje obaveze".

Niko više ne priča o "trojci" - ekspertskim delegacijama iz EU, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje je sada zamijenila Briselska grupa, sačinjena od predstavnika istih institucija uz dodatak delegata iz Grčke.

Uprkos finansijskim mukama na kojima je njegova zemlja, Cipras je, ipak, uspio da ispuni neka izborna obećanja, "proguravši" mjere kroz parlament kako bi pomogao Grcima najpogođenijim onim što naziva "humanitarnom krizom" koju je izazvala stroga štednja.

Takođe je ponovo uspostavio javni servis nakon što je Radio-televizija Grčke (ERT) bila zatvorena sredinom 2013. bez upozorenja odlukom prethodne konzervativne vlade, a umjesto ERT-a sada u Grčkoj ulogu javnog servisa, samo u suženom formatu, ima NERIT (Novi grčki radio, internet i televizija).

Cipras, u međuvremenu, pokušava da iznađe političko rešenje za finansijski ćorsokak, ponavljajući da Grčka i njeni povjerioci moraju da postignu "pravedno, održivo i uzajamno korisno" rešenje.

Pa ipak, rešavanje finansijskih problema je i dalje u zastoju, dok kreditni rejting Grčke opada, a analitičari se utrkuju ko će izneti gori scenario, sa izrazima tipa "Greksit" kojim se predviđa njen izlazak iz eurozone ili "Grimbo" (Grčka u procepu).

U tom kontekstu, Cipras je prošle nedelje povukao svog konfrontaciono nastrojenog i kontroverznog ministra finansija Janisa Varufakisa iz pregovora i umjesto njega uveo ekonomistu Euklida Cakalotosa, koji se smatra "kompatibilnijim sa Briselom", navodi AFP.

To je, čini se, bio uspješan potez, jer su pregovori ponovo pokrenuti iako "crvene linije" ostaju kad je riječ o reformama u domenu penzija i rada, koje Cipras ne može da prihvati a da ne otuđi ljevičare iz svoje stranke.

"To je, očito, i najveći problem koji sprečava Aleksisa Ciprasa da postigne sporazum sa grčkim povjeriocima", kaže Tanasis Dijamantopulos, profesor političkih nauka na Univerzitetu Pantejon u Atini.

Vrijeme, međutim, ističe, a na opasnost upozorava Ciprasov portparol Gabrijel Sakelaridis, koji je juče rekao da u grčkoj ekonomiji više nema likvidnosti.

"Dužina pregovora postavlja rizike koji se ne smiju ignorisati", predočio je u subotu u sličnom stilu atinski dnevnik "Katimerini", ukazujući na opasnost da bi bolnice i druge važne službe mogle da ostanu bez novca.

U međuvremenu, Grčka mora da MMF-u i Evropskoj centralnoj banci isplati 12,5 milijardi eura do kraja avgusta, zaključuje francuska agencija.

( Tanjug )