Kovačević: Poseban akcenat je stavljen na rješavanje problema nezaposlenosti mladih

Relativno niska stopa zaposlenosti jedan je od najvećih izazova sa kojima se Crna Gora suočava na svom evropskom putu, ocijenila je ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević i dodala da Ministarstvo sprovodi mjere na povećanju aktivnosti radne snage.

Kovačević je kazala da je osnovni cilj politike zapošljavanja uspostavljanje efikasnog, stabilnog i održivog trenda rasta zaposlenosti do 2020. godine.

„U tom smislu, zaposlenost se mora sagledavati kao ključni cilj društvenog i ekonomskog razvoja, koji neposredno utiče na kvalitet života stanovništva. Tako je politika zapošljavanja u fokusu svih javnih politika, jer praktično nema institucionalne reforme, sektorske politike ili pojedinačne mjere koja ne ostavlja svoj trag na nivo i strukturu zaposlenosti“, rekla je Kovačević u intervjuu agenciji Mina-business.

Ministarstvo, kako je navela, u saradnji sa institucijama tržišta rada, sprovodi mjere koje treba da dovedu do veće aktivnosti radne snage i zaposlenosti i smanjenja stope nezaposlenosti.

„Ciljevi koji su postavljeni u strateškim dokumentima iz oblasti politike zapošljavanja treba da doprinesu stvaranju boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i zajedno sa tim, ulaganje u ljudski kapital u cilju podizanja nivoa zaposlenosti i unaprijeđenja ekonomske konkurentnosti Crne Gore“, smatra Kovačević.

Za ostvarenje tih ciljeva, kako je dodala, sprovode se mjere i aktivnosti koje se odnose na dalje usklađivanje sistema obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, kako bi se prevazišao jaz između ponude i tražnje za znanjem i vještinama, ali i mjere i aktivnosti na jačanju aktivnih politika tržišta rada i posebno mjere koje utiču na povećanju fleksibilnosti na tržištu rada.

Kovačević je podsjetila da je poseban akcenat stavljen na rješavanje problema nezaposlenosti mladih, imajući u vidu da se danas mladi ljudi širom svijeta, susreću sa porastom nezaposlenosti.

„U teškoj ekonomskoj situaciji najčešće su i najviše pogođeni oni koji prvi put traže odgovarajuće zaposlenje – srednjoškolci, studenti i visokoškolci“, rekla je Kovačević.

U Crnoj Gori, kako je kazala, taj problem je nešto u manjem procentu izražen nego što to globalni pokazatelji pokazuju.

„Kroz projekte kao što je Program stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem, projekte za mlade u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja, kroz smanjenje poreskog opterećenja zarada novozaposlenih, Vlada daje svoj puni doprinos u cilju što većeg zapošljavanja mladih“, poručila je Kovačević.

Ona je, govoreći o socio-ekonomskom položaju radnika u Crnoj Gori, navela da prema Zakonu o radu zaposleni ima pravo na zaradu.

„U skladu sa zakonom, zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj kolektivnim i ugovorom o radu za vrijeme državnih i vjerskih praznika u kojima se ne radi, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, odazivanja na poziv državnih organa i stručnog usavršavanja po nalogu poslodavca“, precizirala je Kovačević.

Takođe, zaposleni ima pravo na naknadu zarade tokom privremene nesposobnosti za vrijeme spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, i za vrijeme korišćenja porodiljskog, odnoo roditeljskog i odsustva radi njege djeteta, prekid rada koji je nastao bez krivice zaposlenog, odbijanja da radi kada nijesu sprovedene propisane mjere zaštite na radu, odsustvovanja sa rada po osnovu unaprijed dogovorenog učešća u radu organa kod poslodavca i organa sindikata, za vrijeme prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposobljavanja za rad na drugim poslovima dok oni traju.

Takođe, zaposleni ima pravo na druga primanja u vezi sa radom koja se utvrđuju kolektivnim ugovorom, odnosno ugovorom o radu.

„Zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, a nije mu obezbjeđen raspored na druge poslove kod istog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog, raspored kod drugog poslodavca u stepenu stručne spreme zaposlenog, uz njegovu saglasnost, stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija za rad na drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca i druge mjere u skladu sa kolektivnim ili ugovorom o radu, poslodavac je dužan da isplati otpremninu“, objasnila je Kovačević.

Ona je saopštila da će se prilikom izrade novog zakona o radu imati u vidu unaprijeđenje prava zaposlenih, čime će se poboljšati njihov ekonomsko socijalni položaj.

Na pitanje koliko se u Crnoj Gori poštuju prava iz radnog odnosa, Kovačević je odgovorila da zaposleni za vrijeme rada ima pravo na odgovarajuću zaradu, bezbjedan rad i zaštitu života i zdravlja na radu, pravo na posebnu zaštitu radi njege djeteta, kao i pravo na stručno osposobljavanje.

„Takođe, zaposlena žena za vrijeme trudnoće i porođaja odnosno zaposleni za vrijeme korišćenja roditeljskog odsustva, zaposleni mlađi od 18 godina i zaposleni sa invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu“, precizirala je Kovačević.

Prema njenim riječima, prilikom izrade Zakona o radu, intencija je bila da se uzajamno poštuju prava i obaveze između poslodavaca na jednoj i zaposlenih na drugoj strani.

„Međutim, ukoliko ne postoji uzajamno poštovanje prava i obaveza između poslodavaca i zaposlenih, Zakonom o radu propisane su kazne za prekršaje za poslodavce, odnosno otkazivanje ugovora o radu zaposlenom od poslodavca“, dodala je Kovačević.

Takođe, kako je navela, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije nadležno za kontrolu i nadzor nad primjenom propisa iz oblasti rada poslodavaca i zaposlenih, već Uprava za inspekcijske poslove preko Inspekcije rada.

Kovačević je, na pitanje kakav je stav Ministarstva povodom primjene Zakona o strancima, odgovorila da Zakon, koji je donešen krajem prošle godine, a čija je primjena počela 1. aprila, na bitno drugačiji način uređuje zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja.

„Početkom njegove primjene prestao je da važi Zakon o zapošljavanju i radu stranaca, koji se primjenjivao od januara 2009. godine, pa i nadležnost Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za sprovođenje postupka izdavanja radnih dozvola za strance“, objasnila je Kovačević.

Zakon o strancima, kako je dodala, propisuje jedinstveni postupak izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, koji će sprovoditi Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema njenim riječima, jedan od ciljeva koji se želi postići tim zakonom je i povećanje nivoa zaposlenosti domaće radne snage u odnosu na strance.

„Uloga Zavoda biće veoma važna i zahtjevna, jer će prije pokretanja postupka kod Ministarstva unutrašnjih poslova, provjeravati da li postoje ograničenja za zapošljavanje stranaca na crnogorskom tržištu rada, odnosno sagledavati mogućnost zadovoljavanja iskazanih potreba poslodavaca za zapošljavanjem osoba sa evidencije nezaposlenih“, navela je Kovačević.

Ona je na pitanje da prokomentarišete najave ugostitelja da će Zakon imati negativne efekte na crnogorsku privredu, odgovorila da u ovom trenutku smatra preuranjenim govoriti o efektima njegove primjene.

„Da bi mogli da sagledamo efekte njegove primjene, potreban je određeni vremenski rok, u kojem će nadležni organi, kroz postupke koje će sprovoditi, opravdati svrhu novih zakonskih rješenja“, ocijenila je Kovačević.

Govoreći o broju radnika, koji ispunjavaju uslove za odlazak u penziju, prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Kovačević je navela da će se podaci o ukupnom broju osoba koji će po tom zakonu ostvariti pravo na penziju znati tek nakon isteka perioda njegovog važenja.

„Odredbom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da osiguranik kome je u preduzeću, u kojem je država imala vlasnički udio, prestao radni odnos zbog uvođenja stečaja, stiče pravo na starosnu penziju sa 30 godina staža osiguranja za muškarce, odnosno 25 godina za žene. Takođe je propisano da će se pravo na starosnu penziju po tim uslovima moći ostvariti do 1. jula“, podsjetila je Kovačević.

( MINA business )