Gorbačov: Zar ne vide kuda ovo vodi

Predsjednik Donald Tramp je saopštio da će se Vašington povući iz istorijskog sporazuma iz vremena Hladnog rata, kojim je uklonjeno nuklearno naoružanje iz Evrope, optužujući Rusiju da krši taj dogovor. Moskva je na Trampovo saopštenje uzvratila upozorenjem o recipročnim mjerama.

Pakt SAD i SSSR-a o uništenju raketa srednjeg i manjeg dometa, kako je zvanično nazvan, 1987. godine su potpisali tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država Ronald Regan i sovjetski lider Mihail Gorbačov.

Sporazum zabranjuje SAD i Rusiji, nasljednici SSSR, da posjeduju, proizvode ili da izvode probe sa zemlje lansiranih krstarećih raketa, sa dometom od 300 do 3.400 milja (od 480 do 5.470 kilometara).

„Rusija, nažalost, nije ispoštovala sporazum tako da ćemo se mi povući iz njega”, kazao je Tramp novinarima u subotu nakon jednog skupa u Nevadi.

Ruski zamjenik ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov kazao je juče da će jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država biti „veoma opasno” i dovesti do „vojno-tehničkog” uzvraćanja.

Gorbačov, sada 87-godišnjak, kazao je da bi bila velika greška Vašingtona ukoliko se povuče iz sporazuma i da bi to podrilo njegove i napore američkih kolega za okončanje trke u naoružanju tokom Hladnog rata.

„Zar u Vašingtonu zaista nijesu svjesni gdje ovo vodi”, kazao je Gorbačov za agenciju Interfaks.

Portparol Kremlja je rekao da će ruski predsjednik Vladimir Putin tražiti odgovore o planiranom povlačenju prilikom susreta sa Džonom Boltonom, Trampovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost koji će boraviti u Moskvi ove nedjelje.

Američke vlasti vjeruju da Moskva razvija i da je razvila sistem lansiranja raketa sa kopna, što predstavlja kršenje sporazuma. Taj sistem navodno omogućava Rusiji da sprovede nuklearni napad na Evropu u veoma kratkom roku. Rusija je u više navrata čvrsto negirala takvo kršenje.

Tramp je kazao da će Sjedinjene Države razviti isto oružje ukoliko Rusija i Kina ne pristanu da obustave razvoj. Kina nije potpisnica sporazuma, navodi Rojters. Analitičari smatraju da je Trampova odluka o povlačenju iz sporazuma zapravo više usmjerena protiv Pekinga nego protiv Moskve.

Sporazum o kontroli naoružanja, koji su potpisali Regan i Gorbačov na ceremoniji u Bijeloj kući, zabranjuje projektile srednjeg dometa koji se lansiraju sa kopna a koji mogu pogoditi Evropu ili Aljasku.

Tim sporazumom je oknčana hladnoratovska kriza tokom koje je Sovjetski Savez postavio 400 nuklearnih bojevih glava uperenih prema Zapadnoj Evropi. SAD su odgovorile raspoređivanjem „peršing” i krstarećih raketa u Evropi.

Međutim, to je dovelo do niza protesta aktivista protiv nuklearnog naoružanja, koji su smatrali da takva raspoređivanja pretvaraju Evropu u potencijalni front za nuklearni sukob.

Ranih 1980-ih, stotine hiljada demonstranata okupile su se u Bonu, u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, a aktivisti su napravili protestni kamp u mjestu Grinhem Komon u Britaniji, gdje su bile raspoređene krstareće rakete.

Rjabkov, zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, u komentarima za rusku agenciju RIA, kazao je da će ukoliko se SAD povuku iz sporazuma Rusija biti primorana da uzvrati istom mjerom, uključujući i preduzimanje određenih mjera „vojno-tehničke prirode”.

„Međutim, nadamo se da stvari neće otići tako daleko”, kazao je Rjabkov. On je za agenciju TASS kazao da bi američko povlačenje iz sporazuma bilo „veoma opasan korak”, i da Vašington, a ne Moskva krši odredbe sporazuma.

On je kazao da Trampova adaministracija koristi sporazum u pokušaju da ucijeni Kremlj, dovodeći u pitanje globalnu bezbjednost. „Mi naravno nećemo prihvatiti ultimatume ili ucjene”, kazao je Rjabkov. Britanski ministar odbrane Gevin Vilijamson, u komentarima za “Fajnenšl tajms”, kazao je da London „odlučno stoji na strani Vašingtona kada je ovo u pitanju” i da Kremlj već godinama ismijava sporazum. Prije četiri godine, Barak Obama optužio je Moskvu da krši sporazum pošto je Rusija testirala krstareće projektile lansirane sa zemlje, ali se Sjedinjene Države pod pritiskom evropskih lidera nijesu povukle iz sporazuma.

Tramp je od kako je stupio na dužnost prijetio cijepanjem više međunarodnih sporazuma, ali prijetnje nije uvijek sproveo u djelo.

Republikanski senator Bob Korker, predsjedavajući Odbora senata za inostrane odnose, napravio je paralelu sa NAFTA trgovinskim sporazumom, koji je Tramp prijetio da će pocijepati, prije nego što prošlog mjeseca nije ispregovarana nova verzija dogovora. „Ovo bi moglo biti nešto kao sa sporazumom NAFTA, a onda su na kraju kroz pregovore sproveli nekoliko manjih izmjena”, kazao je Korker za CNN.

„Možda je ovo način da natjeraju Ruse da se više pridržavaju sporazuma”, kazao je senator.

Sjedinjene Države su se posljednji put povukle iz velikog oružanog sporazuma 2002. godine kada je tadašnji predsjednik Džordž BUš povukao SAD iz Sporazuma o antibalističkim projektilima, kojim je zabranjeno oružje dizajnirano za sprečavanje balističkih nuklearnih projektila.

Potez njegove administracije da postavi raketni štit u Evropi uznemirio je Kremlj, a ukinula ga je Obamina administracija 2009. Zamijenjen je modifikovanim odbrambenim sistemom 2016. godine.

Njemačka: Vašington da razmotri moguće posljedice

Ministar spoljnih poslova Njemačke Heiko Mas ocijenio je da je „za žaljenje” Trampova namjera da napusti sporazum s Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja srednjeg dometa. Mas je rekao da je taj sporazum „važan stub evropske bezbjednosne arhitekture” i da Trampova najava povlačenja iz njega „otvara teška pitanja” za Njemačku i Evropu, prenio je Asošiejted pres.

Mas je kazao i da je Njemačka uporno pozivala Moskvu da ospori „ozbiljne navode da je prekršila” taj sporazum i dodao da Rusija zasada to nije učinila. Njemačka poziva Vašington, dodao je Mas, da „razmotri moguće posljedice” svoje odluke.

( Nada Bogetić )