Hanter protiv poziva u NATO: Od Crne Gore nema koristi
“Crna Gora jeste, ne zahvaljujući svojim greškama, postala test slučaj za politiku otvorenih vrata. Francuska i Njemačka su ukazale da nisu spremne da se Crna Gora uvede u NATO, i taj stav će važiti za bilo kojeg aspiranta. To može da ima veze sa rizikom od previše proširenja”
Odluka da li Crnoj Gori poslati poziv za članstvo u NATO-u, u najmanju ruku, dolazi u loše vrijeme, a može se reći i da nije dobrodošla, ocijenio je bivši ambasador SAD pri NATO-u, Robert Edvards Hanter.
Hanter, koji je bio ambasador SAD pri NATO-u od 1993. do 1998, u autorskom tekstu piše da NATO ne treba da se širi, posebno jer nije jasno šta Crna Gora može ponuditi alijansi osim problema.
“I dok se predlog o mogućoj rusko-zapadnoj saradnji u oblasti sigurnosti Evrope testira, što može zahtijevati vrijeme, pitanje da li u ovom momentu treba proširiti NATO? Odgovor je, nema razloga za to.
Posebno jer nije jasno šta Crna Gora, kao i posljednjih četiri ili šest primljenih zemalja, donosi NATO-u, osim težeg donošenja odluka, građenja koalicija, nego što to već jeste”, naveo je Edvards na sajtu
“Evropskog instituta”, NVO koji se najviše bavi odnosima EU i SAD.
Edvars piše i da su unutrašnji problemi NATO-a rastući, da nisu kritični, ali se svakako ne smiju zanemariti.
“Crna Gora jeste, ne zahvaljujući svojim greškama, postala test slučaj za politiku otvorenih vrata. Francuska i Njemačka su ukazale da nisu spremne da se Crna Gora uvede u NATO, i taj stav će važiti za bilo kojeg aspiranta. To može da ima veze sa rizikom od previše proširenja”, naveo je on.
Bivši ambasador navodi da se može postaviti pitanje da li NATO ima viška članica, u pogledu efikasnosti i toga šta koja članica donosi u zadacima alijanse.
"Ali, ipak je vjerovatnije da je briga zbog toga da bi primanje nove države u ovom momentu zakomplikovalo napore u bavljenju aktivnostima Rusije, potrebom da se podupre solidarnost u alijansi. U ovom slučaju, apel Crne Gore da se uključi u NATO je, dolazi u najmanju ruku, u loše vrijeme, čak nije ni dobrodošao", naveo je Edvards. Uprkos značaju izbora, navodi Edvards, mnogo više od ruskog faktora je umiješano u kalkulacije to da li uvesti Crnu Goru u članstvo, odnosno da li uopšte nastaviti širenje NATO-a: “Sa jedne strane, može se raspravljati o tome da li NATO treba da bude sveobuhvatan kada su u pitanju zemlje u Evropi i vezane za Evropu, i da li treba ponuditi članstvo bilo kojoj evropskoj državi koja pokazuje da teži osnovnim principima zapadnih društava, posebno demokratskoj vladavini i slobodnom tržištu i ekonomiji".
Bilo to fer ili ne, kako navodi, Crna Gora je predstavljena od strane pojedinih posmatrača kao test slučaj za NATO, nakon aneksija Krima.
Ni podrška SAD sada nije presudna
Edvards u tekstu navodi da će SAD najvjerovatnije podržati prijem Crne Gore u NATO, ali da to ne mora značiti da će ta podrška biti odlučujuća.
"SAD će možda imati drugačije viđenje i podržati Crnu Goru. Odluka mora biti jednoglasna, a u ovom momentu američki interesi u Evropi ne uzimaju se zdravo za gotovo od strane nekih saveznika i njen uticaj na ovo pitanje je manji nego što bi to bilo ranije u ovakvom slučaju", navodi Edvards.
( Darvin Murić )