Kamatne stope ne snižavati zbog administrativnih mjera

Predstavnici mikrokreditnih institucija – Alter modus, Klikloana i Montenegro Investments Credit, ukazali su da su najveći problemi mikrofinansijskog sektora nedovoljna razvijenost i uvezanost

196 pregleda0 komentar(a)
PKCG, mikrokredit, Foto: PKCG
26.04.2015. 11:39h

Kamatne stope u mikrokreditnim institucijama u Crnoj Gori na nivou su ili niže nego u okruženju, a svako dalje snižavanje treba da bude zbog povećanja obima aktivnosti, a ne kao posljedica administrativnih mjera, saopštili su njihovi predstavnici.

Na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora (PKCG) predstavnici mikrokreditnih institucija su saopštili da bi svako buduće snižavanje kamatnih stopa trebalo da bude i zbog veće efikasnosti plasmana sredstava, jeftinih izvora finansiranja ili smanjenja obaveza koje imaju prema državi.

Oni su kazali i da su kamatne stope niže nego na globalnom nivou, gdje u prosjeku iznose 30 odsto.

“Oni su dodali da je broj njihovih nenaplativih kredita značajno manji nego u bankarskom sektoru, što govori da klijenti mogu uspješno da izmiruju svoje obaveze”, navodi se u saopštenju PKCG.

Menadžer u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), zadužen za Crnu Goru i Makedoniju, Zoran Martinovski, kazao je da je ograničenje kamatnih stopa u Makedoniji na 16 odsto dovelo do gašenja pojedinih mikokreditnih institucija i do situacije da klijenti nijesu imali pristup kreditnim sredstvima.

“Time je spriječena osnovna funkcija MFI - finansijska inkluzija onih koji nemaju pristup bankarskim proizvodima, jer su njihovi biznisi suviše mali i samim tim previše rizični da bi bili predmet njihovog interesovanja”, rekao je Martinovski.

Predstavnici mikrokreditnih institucija – Alter modus, Klikloana i Montenegro Investments Credit, ukazali su da su najveći problemi mikrofinansijskog sektora nedovoljna razvijenost i uvezanost.

Oni smatraju da nema u dovoljnoj mjeri razumijevanja regulatora o ulozi i misiji mikrofinansiranja, kao i o razlikama u poslovanju mikrokreditnih institucija u odnosu na komercijalne banke.

Problem su, kako us naveli, i izvori finasiranja, jer samo jedna institucija, Alter modus, kao najveća u sektoru, ima pristup kreditnim srestvima na međunarodnom tržištu, dok lokalne banke ne pokazuju interes da finansiraju tu vrstu djelatnosti.

Na okrulom stolu kojem su prisustvovali predstavnici IFC-a, članice Svjetske banke (SB) i mikrokreditnih finansijskih institucija koje posluju u Crnoj Gori, je ocijenjeno da mikrofinansiranje u Crnoj Gori ima perspektivu i mogućnost razvoja.

“Potrebno je da mikrokreditne institucije oforme zajedničko udruženje i sinergetski utiču na unaprijeđenje ambijenta za poslovanje”, ocijenjeno je iz PKCG.

Pomoć IFC-a tom sektoru je, kako je ocijenjeno, itekako dobrodošla, u smislu podrške unaprijeđenju zakonske regulative, organizovanja raznih vidova edukacija, prenošenja najboljih praksi u poslovanju iz inostranstva, upravljanju rizicima i korporativnom menadžmentu.

Predstavnike IFC-a zanimalo je stanje u tom sektoru u Crnoj Gori, perspektive i glavni izazovi, i na koji način ta korporacija može pomoći da se poslovanje mikrokreditnih institucija unaprijedi.

Iz PKCG su saopštili da su pojedine institucije su uglavnom fokusirane na kreditiranje stanovništva, dok je Alter Modus fokusiran na kreditiranje mikropreduzetnika.

Kredite koje odobrava MFI kreću se od 500 do 30 hiljada EUR eura, dok je prosječni iznos oko dvije hiljade EUR.

“Kao još jedan problem u poslovanju sa malim i srednjim preduzećim, istaknut je deficit kvalitetnih biznis planova”, navodi se u saopštenju.

Iz PKCG su naveli da je to bio prvi sastanak sa predstavnicima IFC-a na tu temu.