Vlasnici zemljišta: Živimo na svom ognjištu, a on nas zove reketašima
Đukanović ocijenio da reketiraju državu time što ne žele zemljište da prodaju po ponudi države
Premijer Milo Đukanović izjavio je da vlasnici zemljišta nad kojim treba da se izvrši eksproprijacija reketiraju državu time što ne žele da ga prodaju po cijeni koju im je država odredila. Đukanovića čudi „povišena temperatura“, koja se u javnosti stvorila zbog dopuna zakona o eksproprijaciji.
On je rekao da pravedna formula za naknadu za eksproprijaciju nije ono što je “svako zamislio u svojoj glavi da bi mogao da ucijeni državu i prodaje metar kvadratni zemljišta po par hiljada eura”.
“Kada se to radi, pokušava se reketirati država i to se tako zove. Ova država se kroz cijelu istoriju, uključujući i najnoviju, suočava sa permanentnim naporima za njenim reketiranjem. Mogu nabrojati desetine takvih primjera i samo se postavlja hoćemo li davati legitimitet tome novim zakonskim rješenjima“, rekao je premijer juče u Skupštini tokom premijerskog sata dok je odgovarao na pitanje kluba SNP-a u vezi sa naplatom poreza na nepokretnosti.
Premijer: Pravedna formula za naknadu za eksproprijaciju nije ono što je “svako zamislio u svojoj glavi”
Iz grupe građana okupljene u Fejsbuk grupi “Naše ognjište”, premijeru su poručili da na svojim imanjima žive više stotina godina u 15 država i da ih u nijednoj nijesu smatrali reketašima. Radi se o grupi vlasnika zemljišta iz 11 opština.
“Od Mletačke republike, do ove u kojoj je Đukanović premijer, život na ognjištima se nije smatrao reketom. Ne postoji nijedan razlog da neko o nama priča kao o kriminalncima, reketašima i lopovima i da nam daje bilo koje negativne kvalifikacije zbog toga što živimo na svojim ognjištima. Sad sam trenutno u Petrovcu, gdje hotel As zjapi prazan i nezavršen, dok su građani uredili svoje kuće i lokale koje izdaju”, kazao je “Vijestima” predstavnik “Našeg ognjišta” Božidar Čarmak.
Vlada je predložila dopune kojima bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to državni interes i doprinosi smanjenju javnog duga. To rješenje zasada nema podršku od 41 poslanika u Skupštini, koliko je potrebno da bi zakonodavna vlast usvojila predlog.
Država i sada može da oduzme imovinu, ali ne može njome raspolagati (staviti je u funkciju javnog interesa) ako se vodi sudski postupak zbog visine naknade za eksproprijaciju. Prema novom predlogu, država može da oduzme imovinu, a vlasnici naknadno da je tuže ako nisu zadovoljni visinom naknade koja im se odmah isplaćuje.
„Čudi me povišena temperatura koja se oko tog propisa stvara u javnosti, a da se pri tome u samoj tehnologiji definisanja javnog interesa i izuzimanja nekretnina koje su proglašene javnim interesom nije promijenilo ništa. Javni interes je do sada proglašavala Vlada koja je odgovorna za razvojnu politiku. Predlogom se pokušalo izbjeći ono što se do sada u praksi dešavalo, a to je da se nešto proglasi javnim interesom pa se onda odlaže po nekoliko godina da se ono stavi u funkciju zbog sudanija oko visine naknade“, istakao je Đukanović.
On smatra da država nedopustivo kasni sa razvojem i da “ne treba kreirati nova mjesta u sistemu koja će biti uporišta kašnjenju”.
Vlada je predložila dopune na zahtjev Katari Diara koji gradi stambeno-turistički kompleks kod Plavih horizonata, dijelom i na privatnoj imovini koju vlasnici nisu voljni da prodaju. Sličan projekat u toku je za Buljaricu. Protiv ovog predloga bune se grupe građana okupljene u Fejsbuk grupi “Naše ognjište”.
Bez odgovora koliko je poreza uzeto korisnicima nepokretnosti
Socijalisitčka narodna partija (SNP) nije dobila odgovor od Đukanovića koliko je građana platilo porez na nepokretnosti koje koriste iako nijesu u njihovom vlasništvu uz obrazloženje da to treba pitati opštine.
Lider SNP-a Srđan Milić kazao je da je pitanje postavio nakon što je početkom aprila u „Vijestima“ pročitao tekst na tu temu.
„Vijesti“ su objavile da opštine godinama bez osnova naplaćuju porez na nepokretnosti svojim građanima koji nisu vlasnici već korisnici imovine na koju im šalju poreska rješenja. Prema Zakonu o porezu na nepokretnosti samo vlasnici plaćaju tu dažbinu, što je “Vijestima” potvrđeno i iz Ministarstva finansija.
Milić je rekao da su opštine kojima upravlja opozicija bile onemogućene da naplaćuju taj porez, dok je onima iz vladajuće koalicije to dozvoljeno.
Đukanović je kazao da su opštine različito tumačile zakon, kada je riječ o tom pitanju. On je najavio da će to biti otklonjeno 1. januara naredne godine, kada stupe na snagu nova rješenja iz zakona o porezu na nepokretnosti.
( Marija Mirjačić )