Državni tužilac može da određuje mjere tajnog nadzora
Kako je objasnila, predviđeno je i unapređenje odredaba u dijelu proširenja mjera tajnog nadzora, krug lica koja te mjere mogu primijeniti i organi koji ih mogu odrediti
Vlada je usvojila danas predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku koji predviđa mogućnost da državni tužilac, po službenoj dužnosti, određuje mjere tajnog nadzora, kao specijalne dokazne radnje.
Načelnica direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde, Nataša Radonjić, kazala je da je značajno zakonsko definisanje početka krivičnog postupka i unapređenje odredaba o saradnji državnog tužioca i organa uprave (uprave policije, uprave carina i poreske uprave).
Radonjić je navela da su novine predviđene u dijelu unapređenja odredaba o obaveznoj odbrani kada okrivljeni u slučajevima propisanim zakonom mora imati branioca po službenoj dužnosti.
Kako je objasnila, predviđeno je i unapređenje odredaba u dijelu proširenja mjera tajnog nadzora, krug lica koja te mjere mogu primijeniti i organi koji ih mogu odrediti.
„Uvedena je mogućnost da državni tužilac, po službenoj dužnosti, odredi mjere tanjog nadozra kao specijalne dokazne radnje“, dodala je Radonjić.
Kako je kazala, bitno je unapređenje odredaba u pogledu dostavljanja podataka o elektronskom komunikacionom saobraćaju i o bankovnim računima i bankovnim transakcijama.
„Ti podaci se mogu nabavljati samo prema odluci sudije za istragu“, kazala je Radonjić.
Prema njenim riječima, unaprijeđen je i dio koji se tiče pravnog sredstva.
„On se daje na odluku državnog tužioca o odbačaju krivične prijave, daje se mogućnost oštećenom ili, u situaciji kada nema oštećenog, podnosiocu krivične prijave da izjavi neposredno višem tužiocu pritužbu na tu odluku“.
Kako je pojasnila, u tom slučaju, neposredno viši tužilac je dužan da obavijesti podnosioca pritužbe o njegovom stavu u odnosu na rešenje o odbačaju krivične prijave koji je donio nižestepeni tužilac.
Radonjić je navela i unapređenje odredaba o sporazumu o priznanju krivice. „Sada je proširena mogućnost da se sporazum o priznanju krivice može zaključiti za sva krivična djela“, kazala je Radonjić.
Kako je saopštila, u odnosu na kontrolu optužnice, s obzirom na novine uvedene 2009. godine, koje se tiču koncepta tužilačke istrage, predložena je još jedna izmjena.
„Nakon sprovedene istrage od državnog tužioca i u fazi ispitivanja optužnice kod suda uvodi se ročište na kom će pored tužioca biti pozvan i okrivljeni i branilac kako bi se izjasnio o navodima optužbe“, pojasnila je Radonjić.
Prema njenim riječima, u dijelu efikasnsti krivičnog postupka i postupanja drugostepenih sudova u odnosu na žalbu koja je izjavljene na presudu prvostepnog suda, i u ovom procesnom zakonu kao i građanskom procesnom zakonu, koji je vlada utvrdila na porišloj sjednici, uvodi se ograničenje.
„Ograničenje je da drugostepeni sud može ukinuti samo jednom presudu prvostepenog suda, a u situaciji potreba da to čini drugi put, on je dužan da sprovodi raspravu i donese odluku“, kazala je Radonjić.
( Mina )