Oproštajna turneja 88-godišnje Žilijet Greko

Žilijet Greko, ikona francuske šansone i muza egzistencijalista, 24. aprila kreće na oproštajnu turneju smatrajući da treba da se povuče sa scene "dostojanstveno i elegantno".

"Odričem se onoga što mi je najdraže, ali želim da odem dostojanstveno i elegantno", rekla je u intervjuu Frans presu 88-godišnja pjevačica.

Žilijet Greko je rekla da pjeva 65 godina i da treba "znati kada se zaustaviti".

"Ja sam žena. Može se oprostiti muškarcu kad ostari, ali ne i ženi", ocijenila je ona komentarišući Šarla Aznavura koji je tri godine stariji od nje i još drži koncerte.

Turneja nazvana "Hvala" počinje u petak u Buržu, gradu u centralnom dijelu Francuske, i trajaće godinu dana. Za sada je zakazano 25 koncerata do aprila 2016. godine.

Žilijet Greko, koja će nastupati sa suprugom, pijanistom Žerarom Žuaneom (81), održaće nekoliko koncerata u Parizu, širom Francuske, kao i u Italiji, Belgiji, Kanadi, Njemačkoj i Izraelu.

"Pjevaću u znak zahvalnosti u zemljama koje su me nekada primile", rekla je pjevačica i ocijenila da treba svugdje pjevati, posebno u zemljama u "kojima postoje razlike", navodeći da će 4. maja imati koncert u Tel Avivu.

Sredinom 1940-ih godina, romanopisac Remon Keno i filozof Žan-Pol Sartr napisali su pjesme "Si tu t'imagines..." i "La Rue des Blancs-Manteaux", koje su Žilijet Greko donijele prvi uspjeh u blistavoj karijeri.

Pjevala je i pjesme Žaka Prevera, Bertolda Brehta, Borisa Vijana i Fransoaz Sagan.

Poslije pjevanja u legendarnim pariskim kabareima, otišla je u Njujork i postala svjetski poznata. Po povratku u Pariz 1968. godine, snimila je čuvenu šansonu "Deshabillez-moi".

U autobiografiji "Žižib" - što joj je bio nadimak u djetinjstvu, žilijet Greko, rođena 1927. godine, pisala je i o hapšenju svoje majke i sestre u Drugom svjetskom ratu, zbog čega se politički angažovala.

Ona se usudila da na koncertu u Čileu 1981. godine, u doba vojnog režima Augusta Pinočea, pjeva samo zabranjene pjesme. Čileanski vojnici su je poslije koncerta otpratili do aerodroma i poslali je prvim avionom natrag u Francusku.

Poslije duge veze s legendarnim džez trubačem Majlsom Dejvisom, Žilijet Greko je imala nekoliko brakova. Udala se za glumca Filipa Lemera, potom za Mišela Pikolija i na kraju za Žerara Žuanea, bivšeg pijanistu Žaka Brela.

Među njenim najpoznatijim šansonama su i "Parlez-moi d'amour", "Paris Canaille", "Achordeon" i "Je suis comme je suis".

Glumila je u filmovima "Orfej" (1950) žana Koktoa i "Dobar dan, tugo" (1958) Ota Premingera.

( Beta )