Benedejčič: Nema konsenzusa u NATO oko poziva Crnoj Gori

Konačna odluka o pozivu Crnoj Gori da bude dio Alijanse zavisiće od zajedničke procjene ministara spoljnih poslova NATO zemalja na decembarskom sastanku, a u ovom trenutku još nema konsenzusa, saopštio je ambasador Slovenije pri NATO-u, Andrej Benedejčič.

On je kazao da je Slovenija jedna od onih NATO zemalja koje vjeruju da je Crna Gora trebalo da dobije pozivnicu na Samitu u Velsu.

„Međutim, konačna odluka će zavisiti od zajedničke procjene ministara spoljnih poslova NATO zemalja na njihovom decembarskom sastanku. U ovom trenutku još nema konsenzusa. Utoliko je odluka Sjevernoatlantskog savjeta da posjeti Crnu Goru ove jeseni još važnija“, rekao je Benedejčič agenciji MINA.

Na pitanje da li će odluka NATO-a da uputi poziv Crnoj Gori zavisiti od globalnih dešavanja, Benedejčič je rekao da je pristupanje NATO-u proces zasnovan na rezultatima.

„Istovremeno, takođe je tačno da će, u svjetlu globalnih dešavanja, ovogodišnja odluka neminovno poslati poruku o tome da li politika otvorenih vrata NATO-a ostaje relevantna u novom bezbjednosnom okruženju. Kao takvo, pitanje pristupanja Crne Gore Alijansi već prevazilazi pitanje jednostavnog dovršavanja nezavršenog posla Alijanse na Zapadnom Balkanu“, dodao je on.

Benedejčič je, komentarišući navode da 38 odsto građana, prema posljednjim istraživanjima, podržava ulazak Crne Gore u NATO i da je ta podrška porasla za oko pet odsto, podsjetio da je u Sloveniji održan referendum o članstvu u NATO-u, međutim, tek nakon dobijanja poziva za članstvo u Alijansi.

„Mi smo, dakle, jedna od onih zemalja koje ova dva pitanja ne povezuju u slučaju Crne Gore. Ipak, neke od saveznica to rade. U tom smislu, povećanje trenutnog nivoa podrške šalje važnu i pozitivnu poruku Alijansi kao cjelini“, kazao je on.

Benedejčič je, kad su u pitanju sugestije da bi NATO kampanja u ovom trenutku trebalo da bude agresivnija, rekao da su crnogorski zvaničnici u prošlosti pokazali da najbolje razumiju crnogorsku javnost.

„A primjer za to je uspješan referendum o nezavisnosti 2006. godine. Siguran sam da će taj uspjeh biti ponovljen i ovog puta, tim prije jer je osoba zadužena za kampanju ambasador Vesko Garčević, koji je u sjedištu NATO-a poznat kao mudra osoba i iskusan diplomata“, kazao je on.

Komentarišući ocjenu da bi NATO bmardovanje 1999. godine trebalo da bude najsnažniji argument za pristupanje NATO-u, Bedejčič je rekao da bi oni koji imaju negativan stav o Alijansi baš zbog tih dešavanja trebalo da znaju da je Srbija konačno usvojila Individualni akcioni plan partnerstva sa Alijansom.

„Štaviše, tokom sastanka sa Sjevernoatlantskim savjetom prošlog mjeseca, ministar spoljnih poslova Srbije je izrazio jasnu želju za produbljivanje saradnje sa NATO-om. Drugim riječima, stavovi se mijenjaju, čak i u Srbiji, koja je najviše pogođena događajima iz 1999“, poručio je on.

Benedejčič bi, kako je rekao, pozdravio odluku Srbije da iskaže želju da bude članica NATO-a.

„I iskreno vjerujem da bi to bilo u najboljem interesu Srbije. Bilo bi logično da je čitav region dio Alijanse. Zapravo, već je uspostavljena praksa u sjedištu NATO-a redovnih neformalnih sastanaka među ambasadorima bivših jugoslovenskih zemalja i Albanije, u takozvanom „Zapadni Balkan + Slovenija“ formatu“, rekao je Benedejčič.

( MINA )