Baković: Građani se najviše žalili na rad državnih organa

Građani su se u prošloj godini najviše žalili Zaštitniku ljudskih prava i sloboda na rad organa državne uprave, navodi se u Izvještaju o radu te institucije koji je danas predstavljen Odboru za rodnu ravnopravnost.

To skupštinsko tijelo je jednoglasno podržalo Izvještaj i preporučilo matičnom Odboru za ljudska prava slobode da ga usvoji.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, saopštio je da je ta institucija protekloj godini ostvarila najveći stepen ažurnosti od njenog osnivanja.

„Ombudsman je ukupno imao u radu 687 pritužbi, od čega je u izvještajnoj godini primljeno 576“, kazao je Baković.

Kako je naveo, muškarci su podnijeli 316 pritužbi, žene 187, grupe građana 18, a nevladine organizacije 44.

„Od ukupno 687 pritužbi, koliko ih je bilo u radu prošle godine, sprovedeni postupak je okončan u 649 predmeta, ili 94,46 odsto. U ovu godinu preneseno je 38 predmeta, ili 5,5 odsto“, precizirao je Baković, navodeći a je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren porast u broju okončanih predmeta od 9,25 odsto.

Baković je kazao da je od 38 predmeta koji su prenijeti u ovu godinu primljena u drugoj polovini decembra, i naglasio da je svaki predmet ušao u proceduru.

On je kazao da je broj pritužbi koje su podnijele žene u porastu u odnosu na prethodnu godinu, da su se one odnosile na povredu prava iz radnog odnosa, odugovlačenje sudskog postupka i diskrimnaciju.

„Procenat okončanih postupaka po pritužbama koje su podnijele žene iznosi oko 95 odsto“, rekao je Baković.

On je kazao da su se građani u prošloj godini najviše žalili na rad organa državne uprave.

„Građani se, po prirodi, najviše obraćaju državnoj upavi, jer u okviru nje ostvaruju svoja prava, a u odnosu na sudove i druge subjekte stvaruju zaštitu svojih prava“, pojasnio je Baković.

Prema njegovim riječima, u prošloj godini su evidentne slabosti koje su evidentirane i naglašavane i u prethodnim izvještajima, u vezi sa organima državne uprave.

„Organi javne uprave često ne odlučuju po zahtjevima građana i neopravdano dugo vode postupak, a u nekim slučajevima donose više puta istu ili sličnu odluku o određenom zahtjevu, i tu imamo takozvanou ping-pong odlučivanje“, naveo je Baković.

„Osobe sa invaliditetom i dalje imaju problema u stvarivanju svojih prava“, kazao je Baković

Prvostepeni organi, kako je rekao, ignorišu stavove i mišljenja drugostepenog organa ili Upravnog suda, i dolazi do višestrukog ponavljanja, što je pokazatelj rada loše uprave.

Pritužbe građana na rad sudova u porastu su u odnosu na prethodnu godinu, ali je njihovo učešće u broju svih primljenih pritužbi, prema riječima Bakovića, svake godine sve manje.

„Trend smanjenja pritužbi na rad sudova u ukupnom broju pritužbi, posljedica je i rasta ažurnosti sudova i uvođenja novih mehanizama po zakonu o suđenju u razumnom roku“, ocijenio je Baković.

On je kazao da, ipak, u radu sudova i dalje ima predmeta gdje dolazi do višestrukog ponavljanja i ukidanja predmeta. „Neki su veoma značajni, i na to je ukazala i Evropska kmisija u posljednjem Izvještaju napretku“, dodao je Baković.

U izvještaju je ocijenjeno da je zaštita prava osoba u pritvoru unaprijeđena, i da je smanjen broj pritužbi po tom osnovu. „Može se konstatovati da se slučajevi torture pojavljuju kao izolovani i pojedinačni“, kazao je Baković.

U izvještaju je konstatovan određen napredak i u oblastima koje su ključne za unaprjeđenje prava i položaja djeteta.

Crna Gora je, kako se navodi, stvarajući pravni okvir za poštovanje načela rodne ravnopravnosti, podigla standarde u toj oblasti.

Baković je rekao da homofobija, naslijeđeni stereotipi, predrasude i nasilni trendovi karakterišu odnos prema LGBT osobama

„Međutim, suštinska ravnopravnost još nije ostvarena, i još je evidentan nesklad između standarda usvojenih u zakonodavstvu onoga što imamo u svakodnevnoj praksi“, kazao je Baković navodeći da je još malo žena na pozicijama odlučivanja.

U Izvještaju je konstatovano da predstavnici savjeta nacionalnih manjina najviše ukazuju na nedovoljnu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u organima državne i lokalne uprave.

Ocijenjeno je da stanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i mjere koje preduzimaju nadležni državni i organi lokalne uprave u cilju njihovog obezbjeđenja, još su ispod međunarodnih standarda u toj oblasti.

„Veliki broj građana živi na ivici siromaštva i u stanju socijalne potrebe. Mnogi građani dugo čekaju na zaposlenje, često se i lako ostaje bez posla, naročito u privatnom sektora, a ima i zaposlenih koji ne primaju zarade“, precizirao je Baković.

Prema njegovim riječima, i dalje je posebno težak položaj ranjivih grupa i pojedinaca, kao što su stare i osobe sa invaliditetom i Romi.

Povreda prava na imovinu su, kako je naveo, posljedica različitih oblika ometanja građana da uživaju u tom pravu, kao što su izgradnja objekata bez građevnske dozvole, uzurpacija zemljišta, neblagovremeno rješavanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, upis prava na nepokretnosti, nepostupanje po urbanističkim planovima i nedovoljno angažovanje inspekcija.

U izvještaju je konstatovana i povreda prava na zdravu životnu sredinu koja je, kako je ocijenjeno, najčešće posljedica nepoštovanja propisa iz oblasti urbanizma , građevinarstva, prostornog planiranja, odlaganja komunalnog otpada, zagađenja vazduha i prekomjerne buke.

„Osobe sa invaliditetom i dalje imaju problema u stvarivanju svojih prava, i treba insistirati na dosljednom poštovanju njihovih prava“, kazao je Baković.

On je rekao da homofobija, naslijeđeni stereotipi, predrasude i nasilni trendovi karakterišu odnos prema LGBT osobama, iako je napravljen napredak u stvarivanju njihovog prava na javno okupljanje.

Govoreći o nasilju u porodici, Baković je rekao da se o tome opširno govori u Izvještaju, i naglasio da je veliki problem što ne postoje jedinstvene statistike u toj oblasti, tako da se podaci policije, tužilaštva i ombudsmana razlikuju.

On je kazao da je u prošloj godini ostvaren evidentan napredak u poštovanju ljudskih prava, naročito temeljnih, ali on još nije zadovoljavajući.

„Znamo da se može i bolje i više. Ali nastojimo da svakog dana doprinesemo da se bar jednom građanu pomognemo u rješavanju problema“, rekao je Baković.

On je kazao da su u prošloj godini imali 60 preporuka, ali da ima državnih i lokalnih subjekata koji još neće da odgovaraju na zahtjeve Ombudsmana.

„To je smanjeno za 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a to je rezultat toga što smo u ranijem izvještaju naveli imenom i prezimenu koji su to organi koji ne odgovaraju na naše urgencije i koliko puta smo urgirali. I ove godine smo to ponovili, i uporno ćemo ih prozivati ako nastave da se oglušuju“, poručio je Baković.

( Mina )