Pronaći način sankcionisanja poslanika koji ne prisustvuju sjednicama odbora

Crnogorski poslanici, u prethodna četiri mjeseca, nijesu kršili Etički kodeks, ali je potrebno pronaći način sankcionisanja poslanika koji ne prisustvuju sjednicama odbora i plenarnim zasjedanjima, ocijenjeno je na panel diskusiji Etika poslanika: od standarda do prakse.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Halil Duković kazao je da je cilj Kodeksa očuvanje, afirmacija i unaprjeđenja dostajanstva i ugleda poslanika Skupštine i jačanje povjerenja građana u tu instituciju.

Prema njegovim riječima, najbolje je oformiti posebno radno tijelo koje će se baviti tom tematikom.

„Etički kodeks još nije testiran, jer nije bilo slučaja njegovog kršenja, što je dobro za crnogorski Parlament“, ocijenio je Duković.

Predstavnica kluba poslanika Demokratskog fronta, Ljiljana Đurašković, smatra da je potrebno u parlament unijeti lični etički kodeks.

Ona je podsjetila da je Etički Kodeks usvojen u decembru kada je, od prisutnih 67 poslanika, 61 glasao za, a šest ih je bilo uzdržano.

Poslanik Socijalističke narodne partije, Aleksandar Damjanović ocijenio je da je, možda, preuranjeno za provjeru primjene tog Kodeksa, ali da nije loše dati neke smjernice u smislu poboljšanja načina njegovog korišćenja.

On smatra da su povrede Kodeksa u tom dokumentu „date dosta široko“.

Damjanović je kazao da ne vidi smisla u novčanim kaznama.

„Šta znači kazniti nekoga 30 odsto od plate za mržnju, opravdane i neopravdane nedolaske na sjednice, ko je taj koji će da cijeni to, hoće li glasovi većine u Odboru odlučivati o tome kome će se, a kome ne skidati dio plate“, upitao je on.

Predstavnik Kluba poslanika Socijaldemokratske partije, Borislav Banović smatra da je potrebno uvesti novčane kazne za kršenje Kodeksa.

“Loše navike u društvu lakše se iskorijenjuju dodatkom novčane kazne, pored moralne”, zaključio je Banović.

Predstavnik kluba poslanika Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, ukazao je na specifičnost poslaničke profesije i na činjenicu da su oni odgovorni građanima.

“Poslanik treba biti kažnjen na taj način što više neće biti biran na tu funkciju”, ocijenio je Tuponja.

Prema njegovim riječima, u Etičkom kodeksu je naročito važno da poslanik ni u kom slučaju ne smije da bude u sukobu interesa, i da ne smije biti podložan korupciji.

Predstavnik kluba poslanik Liberelne partije, Andrija Popović, ukazao je na rezultate poslednjeg istraživanja javnog mnjenja kojim je, povjerenje u institucije zabilježio pad od 50 odsto što je, kako je dodao, poražavajuće.

“Etički kodeks za cilj ima afirmaciju svih onih i ljudskih i etičkih vrijednosti koji građani očekuju od parlamentaraca”, kazao je Popović.

Prema njegovim riječima, etičkim kodeksom se moraju predvidjeti oštrije sankcije za one koji prekrše zajednički usaglašena pravila, a osim izricanja opomene i udaljenja sa sjednice, sankcije treba da budu finansijske i humanitarne, gdje bi se novac proslijedio onim kojima je potreban.

Predstavnik kluba poslanika DPS-a, Branka Tanasijević je poručila da cilj etičkog kodeksa nije da se poslanici kažnjavaju, već da se poboljša kvalitet komunikacije, kultura dijaloga i dobri međuljudski odnosi.

“Ovo je izuzetno važno zato što se etički kodeks ne bavi načinom rada poslanika već načinom ponašanaja poslanika”, ukazala je Tanasijević.

Ona je navela da je etički kodeks dokument koji poziva na savjest i odgovornost i koji u osnovi ima moral.

“U suštini etičkog kodeksa se nalazi odrednica po kojoj čovjek mora poštovati čovjeka, jer je taj dokument više upućen na ljude, nego na političare”, kazala je Tanasijević.

Predstavnik kluba samostalnih poslanika, Mladen Bojanić, poručio je da je cilj etičkog kodeksa da uredi ponašanje unutar Skupštine i u odnosima prema medijima i javnosti, a ne da poslanike ograniči u radu.

“Etički kodeks će imati uticaj na povećanje povjerenja građana u institucije, jer je i cilj da ponašanjem u Skupštini utičemo na to”, kazao je Bojanić

Poslanik Bošnjačke stranke, Almer Kalač, ocijenio je da etički kodeks nije bilo potrebno donositi jer su, kako je naveo, ekcesna dešavanja u crnogorskom parlamentu izuzetno rijetka.

“Za poslanika koji je u parlamentu zbog plate, novčana kazna nema značaja, ali ja mislilm da poslanici ne treba da budu u Skupštini zbog plate već zbog građana čije interese zastupaju”, ocijenio je Kalač.

Predstavnik Centra za monitoring, Vlado Dedović, smatra da građani ne znaju koji je etički kod poslanika koji ulaze u Parlament, jer, kako je dodao, građani ne odlučuju o tome koga neposredno biraju za poslanika.

„Zašto građanin nema mogućnost da podnese inicijativu nadležnom organu za ispitivanje tog Kodeksa“, upitao je Dedović.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom, Marina Vujačić, ukazala je da se, u članu četiri tog Kodeksa, definiše zabrana diskriminacije i predrasuda, ali se, kako je objasnila, ne spominje invaliditet.

“Pominju se mnoge druge različitosti poput vjere, nacionalne pripadnost, seksualne orijentacije, ali nijeste imali u vidu invaliditet kao jednu od različitosti”, kazala je Vujačić.

( MINA )