Milošević optimista: Kolašin je u kolapsu, ali možemo bolje

Aktuelna socijalno - ekonomska situacija u Kolašinu je posljedica, prije svega, pljačaške privatizacije, smatra potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

Iz takvog stanja, kojem je , kako kaže, predhodila privredna kataklizma biće teško izaći bez pomoći države. Milošević tvrdi i da nova lokalna vlast ima niz ideja kako da sugrađanima popravi standard, spriječi iseljavanje i da im život u rodnom gradu učini primamljivijim.

Milošević smatra da je odlazak većinom mladih ljudi najveći problem Kolašina, pored visoke stope nezaposlenosti, zarada i penzija znatno nižih od državnog prosjeka i velikog broja onih koji koriste socijalnu pomoć.

"Ne tako davno u industrijskoj zoni u Kolašinu bilo je zaposleno preko 2.500 radnika. Znači to su bili radnici u privredi. To više ne postoji. Ugašena je Impregnacija, Eksport drvo, Sinjavina, nekad regionalni privredni gigant Veletrgovina,... Sve pod sumnjivim okolnostima. Sada je ukupan broj zaposlenih 1.276. To sve govori. Zanimljivo bi bilo vidjeti i podatak koliko je od toga zaposleeno u privredi, a koliko u vanprivredi. Onda bi tek bilo jasno u kakvom je kolapsu Kolašin i koliko će biti teško iz ove situacije izaći", kazao je Milošević.

Početni korak za rješavanje kolašinskih problema, smatra on, je preispitivanje svake od privatizacija, kako bi se „spasilo šta se spasiti može, a potom krenulo dalje“. Zvanični podatak o 822 nazaposlenih Kolašinaca i stopi nezaposlenosti od 26,7 odsto, koja je duplo veća od državnog prosjeka, kaže Milošević, sramota je za one koji su bili nosioci vlasti u gradu.

"Kolašin je riznica prirodnih potencijala. To ni djelimično nije iskorišteno. Apsurd ove opštine je veliko prirodno bogatsvo, a većina stanovnika na ivici egzistencije. U srećnim zemljama u ovakve sredine se dolazi da se zaradi, a mi imamo situaciju da naši sugrađani bježe iz svog grada", naveo je Milošević.

Veliki problem, smatra on, je to što je u Kolašinu zaposleno mnogo ljudi iz drugih gradova. Na čelu mnogih lokalnih ustanova i preduzeća su, tvrdi potpredsjednik Opštine, oni koji nijesu Kolašinci i koji svoje zarade troše u okolnim gradovima.

"Kontrola odliva novca iz grada je vrlo bitna. Prioritet pri zapošljavanju treba da ima lokalno stanovništvo. Preko 50 stanovnika okolnih opština radi i zarađuje platu u Kolašinu. Riječ je o zaposlenim u državnim organima i privatnim preduzećima, naročito onim koja se bave eksploatacijom šumu", smatra Milošević.

Podsjećajući da je između dva popisa stanovništva Kolašin napustilo 1.500 stanovnika, on navodi da je prioritet nove vlasti otvaranje novih radnih mjesta. Prioritetni ciljevi treba da bude oživljavanje zanastva, upošljavanje lokalnih građevinskih preduzeća na radovima koje finasira Opština, direktne pomoći poljoprivrednicima, organizovanje otkupa i poboljšanje kvaliteta života na selu.

Milošević i njegove kolege iz izvršne vlasti planiraju da budu efikasniji u iskorišćavanju energetskih potencijala opštine. On smatra da će završetak rekonstrukcije sportske hale i ukupne sportske infrastrukture doprinijeti razvoju sportskog turizma.

"Daljem razvoju drvoprerade, za koju postoje prirodni resursi i obučena radna snaga, ćemo posvetiti punu pažnju. U tom smislu već imamo razgovore sa ozbiljnim investitorom, koji planira otvaranje pogona za drvopreradu i zapošljavanje 50 Kolašinca. To je respektabilna cifra, naročito koda imamo 257 naših porodica sa 694 člana koji su korisnici socijalne pomoći", kazao je Milošević.

Kategorija - zaposleni a bez plate

Prema njegovim riječima, falinka statističkih podataka je i to što se kao zaposleni vode i oni Kolašinci koji mjesecima nijesu primili plate niti dolaze na posao. Takođe, diskutabilan je podatak, smatra Milošević, prema kojem je prosječna zarada u Kolašinu 448 eura.

"Iako je i taj podatak poražavajući, jer je to znatno niža zarada od državnog prosjeka, mislim da nije tačan. Poznato nam je da u mnogim ovdašnjim preduzećima zarade kasne po nekoliko mjeseci, pa to bitno mijenja socijalnu sliku. Statističari bi trebalo da uvedu kategoriju - „formalno zaposlen, ali ne prima platu“. Takvi radnici mjesecima ne rade, jer su proizvodni procesi stali", objašnjava potpredsjednik Opštine.

( Dragana Šćepanović )