Koliko se godišnje "okrene" u sivoj ekonomiji: 20, 30 odsto BDP-a?
"Upravo Vlada ima na papiru borbu protiv sive ekonomije i iz godine u godinu usvaja akcione planove koji su uglavnom prepisani", rekla je urednica ekonomije u listu "Vijesti" Ivana Gudović
Ne postoje precizne procjene, koliko se novca godišnje "okrene" u sivoj ekonomiji u Crnoj Gori. Godinama se nagađa da li je taj iznos između 20 i 30 procenata BDPa.
Vlada je prošle sedmice usvojila i još jedan godišnji akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije. Kao i u dosadašnjim akcenat je stavljen na neselektivnu primjenu zakona i nultu toleranciju na neplaćanje poreza.
Ipak, dug za poreze trenutno je prema vladinim podacima 420 miliona eura , pa je pitanje koliko su ovakvi planovi do sada uopšte imali efekta, i hoće li se slično postupati i prema tek usvojenom.
I ove godine Vlada planira borbu protiv sive ekonomije. Kako će ona teći, precizirano je u akcionom planu i to na tri osnovna principa.
"I to prije svega neselektivnost odnosno dosljednu primjenu zakona prema svima, prema svakom poreskom obvezniku nezavisno od funkcije djelatnosti. Takođe i transparentnost, ali i nultu stopu tolerancije u odnosu na ovu pojavu", kazao je ministar finansija Radoje Žugić.
Gotovo identičnim principima Vlada se vodi svake godine, kaže urednica ekonomije u listu "Vijesti" Ivana Gudović.
"Upravo Vlada ima na papiru borbu protiv sive ekonomije i iz godine u godinu usvaja akcione planove koji su uglavnom prepisani", rekla je Gudović.
Analitičar Vasilije Kostić smatra da su planovi neophodni kako bi se djelovalo sistematski, ali i da bi napredak bio mjerljiv.
"Ako ti planovi i akcioni planovi postanu svrha sami sebe onda je to jasno da je to besmisleno", istakao je Kostić.
I pored nulte stope tolerancije, poreski dug je 420 miliona eura.
"Prihodi od akciza pokazuju koliko rezultata ima borba protiv šverca. Oni jesu blago povećani ove godine u odnosu na prethodnu, ali imate situaciju gdje je prošle godine naplaćeno od akciza oko pet miliona manje nego 2013. što znači da tu imate problem, da se Vlada ne bori značajnije protiv sive ekonomije", smatra Gudović.
Nisu dostupni cak ni precizniji podaci učešću sive ekonomie u BDPu. Nagađa se da varira između 20 i 30 odsto. U uređenim državama ovaj procenat je izražen u jednocifrenim brojevima.
"Visoka prisutnost sive ekonomije u jednoj ekonomiji, jednoj državi ili jednom društvu može da bude i ozbiljna indikacija dvije stvari, a to je da institucije sistema nisu etablirane i ne obavljaju svoj posao onako kako bi trebalo da ga obavljaju, a druga stvar je da je to indikacija da nije atraktivno poslovati u formalnoj ekonomiji", tvrdi Kostić.
I to nekad iz apsurdnih razloga.
"Institucije koje se bave kontrolom i nadzorom, predmet njihove kontrole je samo legalan sektor, samo onaj ko obavlja formalnu sferu i oni su predmet kažnjavanja i progona", dodao je Kostić.
"Vlada i njene institucije,koje svi mi plaćamo, treba da ojačaju inspekcijske službe, možda da ima više inspektora nego savjetnika, pa da imaju na terenu vidljiv obračun sa sivom zonom i da imamo tu rezultate u vidu prihoda", rekla je Gudović.
Da bi i to urodilo plodom, neophodno je uraditi upravo ono sto se godinama promoviše - neselektivno primjenjivati zakon, a više nego jednom poručeno je iz različitih poslodavačkih udruženja da zakoni ne važe za sve jednako.
( Daniela Vranković )