Roboti zamjenjuju pilote u avionu?
Ipak, postavlja se pitanje da li bi putnici sjeli u avion kojim pilotiraju roboti ili ljudi desetinama hiljada milja od kokpita
Nakon što je istraga pokazala da je kopilot aviona njemačke kompanije "Džermanvings" Andreas Lubic namjerno srušio avion sa 150 putnika u francuskim Alpima, vazduhoplovni stručnjaci sve česće razmatraju mogućnost korišćenja robota, koji bi zamjenli kopilota, ili oba pilota na komercijalnim letovima.
Američke agencije već rade na eksperimentima u kojima roboti ili operateri na daljinsko upravljanje zamjenjuju kopilota ili pilota u kokpitu, navodi "Njujork tajms" dodajući da je sve manja potreba za ljudskim osobljem u pilotskoj kabini usled razvoja tehnologije senzora, računara i vestačke inteligencije.
Komercijalna avijacija je, naime, već automatizovana u velikoj mjeri.
Savremenim letovima, uglavnom, upravljaju računarski autopiloti koji prate poziciju aviona na osnovu senzora pokreta i sistema za navigaciju, koje po potrebi ispravlja GPS.
Softverski sistemi, takođe, koriste se za prizemljavanje komercijalnih letova, piše američki list.
Nedavno istraživanje pokazalo je da piloti u letilicama "Boing 777" prosječno sedam minuta tokom leta koriste ručno upravljanje dok piloti u avionima "Erbasa" pola sata potroše na ručno upravljanje.
Komercijalni letovi, istovremeno, postaju sve "pametniji".
"Avion Erbasa zna dovoljno da ne udari u planinu", kaže profesor na Institutu za tehnologiju za aeronautiku i astronautiku u Mašačusetsu Dejvid Mindel dodajući da ta letjelica ima sistem upozorenja, koji se obraća pilotu, ali ne preuzima kontrolu, mada to može u slučaju potrebe.
Pentagon je, naime, već lansirao softver za automatsko pilotiranje u borbenim avionima "F 16", koji ima automatski sistem za izbegavanje sudaranja s tlom i koji je, navodno, spasio letjelicu i njenog pilota u novembru prošle godine u sukobu sa snagama Islamske države.
Od 2013. godine vojni arsenal Pentagona koji je uložio ogromna sredstva u razvoj aviona-robota, broji više od 11.000 dronova.
Bespilotne letjelice, ipak, najčešće rade na daljinsko, a ne automatsko upravljanje.
Agencija Ministarstva odbrane SAD odgovorna za razvoj novih tehnologija za američku vojsku (Darpa) najavila je da će ovog ljeta napraviti korak dalje u automatizaciji letova.
Oni će tokom godine početi da sprovode ispitivanje rada vojnih aviona, u kojima će se, na mjestu kopilota nalaziti robot, koji će moći da govori, sluša, koristi kontrole za upravljanje i očitava podatke sa instrumenata.
Roboti, koji nalikuju onima iz filma "Ratovi Zvijezda", moći će da pokrenu poletanje i uzletanje aviona, asistiraće pilotu tokom leta, a moći će i da preuzmu kontrolu u vanrednim slučajevima.
Kako navodi Darpa, plan je da robot-kopilot bude "fizički prisutan" u kokpitu i da može da preuzme kontrolu nad letjelicom koristeći opremu koja je napravljena za ljude, kao što su upravljač, pedale, dugmići.
Roboti bi, u najboljem slučaju, koristili tehnologije prepoznavanja glasa i sinteze govora kako bi mogli da razgovaraju sa pilotima i kontrolorima leta.
Naučnici iz NASA istražuju i korišćenje operatera za daljinsko upravljanje umesto kopilota na komercijalnim letovima što bi značilo da kontrolor leta na zemlji može poput "dispečara" da upravlja desetinama letova istovremeno, kao i da prizemi avion ukoliko se nešto desi pilotu.
"Da li možemo da imamo avion s jednim pilotom s mogućnošću da daljinskim upravljanjem kontrolišemo letjelicu sa zemlje i da to bude bezbjednije od današnjih sistema? Odgovor je da", kaže nekadašnji pilot "F-19" aviona Meri Kumings, koja radi kao istraživač u projektu Darpe.
Sistemom automatskog upravljanja aviona može se, takođe, uštedjeti velika količina novca jer, kako se navodi u izveštaju NASA, troškovi rada na poziciji kopilota u 2007. godini iznosili su nekoliko milijardi dolara u svjetskim avionskim kompanijama.
Udruženje pilota, međutim, poručilo je u pismu američkom Senatu prošlog mjeseca da pilot može da vidi, osjeti, čuje ili nasluti pokazatelje nekog problema i počne da planira akciju prije nego što problem ustanove senzori ili neki indikatori.
"Tehnologija takođe košta", rekao je vanredni profesor kosmičkog inženjeringa na Institutu za tehnologiju u Džordziji na simpozijumu NASA dodajući da "više tehnologije u kokpitu znači veću mogućnost kvara te iste tehnologije".
Ipak, postavlja se pitanje da li bi putnici sjeli u avion kojim pilotiraju roboti ili ljudi desetinama hiljada milja od kokpita.
"Ljudi traže ljude", zaključuje profesorka Kumings.
( Tanjug )