Kako da vozimo sportski automobil?
“Razlog zbog koga se događaju nezgode je što vozači precijene svoje mogućnosti, odmah žele da voze brzo, ali moraju da shvate da se iskustvo stiče vježbanjem i da moraju da spoznaju svoje limite prije nego što sjednu za volan bilo kog vozila”
Prvi susret sa sportskim automobilom je uvijek veliki izazov. Visokoperformansna vozila obećavaju veliku dozu adrenalina i uživanje, ali donose i opasnosti ako nijeste svjesni svojih limita.
Druženje sa jednim od najboljih i najiskusnijih instruktora vožnje u Poršeu, Polom Robinsonom, iskoristili smo da mu postavimo par pitanja o tome kako da napravimo prve kilometre sa automobilom visokih performansi?
Šta je prvo što radimo kad sjednemo za volan?
Uvijek preporučujemo da čim sjednete za volan treba da steknete predstavu o vozilu, da ga osjetite, a pozicija sjedjenja je najvažnija. Izuzetno je bitno da namjestite sjedište tako da ugao između butina i potkoljenica bude skoro 90 stepeni. Tako ćemo u slučaju inciodenta imati fleksibilnost u koljenima, pa nećemo povrijediti kukove i leđa. Leđa takođe treba da budu pod uglom od 90 stepeni, a pojas naravno uvijek treba da bude vezan bilo da ste vozač ili suvozač. Pozicija ruku na volanu treba da bude kao kazaljke na satu kad je petnaest do tri, i to je idealna pozicija u vožnji.
Šta nam donosi brzinu?
Kada imamo ovako snažne automobile, vidljivost treba da nam bude što je moguće šira da bismo predvidjeli krivinu i ono što je ispred nas. Uvijek treba da nastojimo da budemo sporiji na ulasku u krivinu, a brzi na izlasku iz nje. Proklizavanje i škripa guma u krivini će možda na prolaznika ostaviti utisak da ste mnogo brzi, a vi upravo tu gubite na brzini.
Šta je važno u brzim krivinama?
Treba da budemo što blaži sa volanom, kao i sa kočnicama i gasom, da bismo održali balans automobila. Kada držimo auto u balansu tako što tečno okrećemo volan, auto će odgovarati tečnim i stabilnim ponašanjem. Ako smo agresivni i pokušavamo da cimamo vozilo, žustri smo na kočenju i gasu, težina će se nepravilno premještati i tada ćemo imati podupravljanje ili preupravljanje ili u najgorem slučaju okretanje i incident.
Kako da vozimo u lošim vremenskim uslovima?
Prilikom vožnje po kiši i snijegu, dodirna površina točkova sa podlogom se mijenja. Što je ona manja, imaćemo manje trakcije. Sve je do fizike. Slično je i kod ovako moćnih automobila kao što je porše 911 i kod standardnih putničkih vozila. Ako imamo vlažan kolovoz ili kišu, treba da uđemo u krivinu sporije nego kada je suvo.
Koji je najbolji način da naučimo da vozimo sportski auto?
Najbolji način je ako imate mogućnost da posjetite neku trkačku stazu ili površinu na kojoj nema saobraćaja. Počnite lagano i sporo. Kao kod svake druge stvari na svijetu, treba da idemo korak po korak da bismo stekli vještinu i samouvjerenost. Nažalost, mnogi misle da ako imaju moćan auto treba odmah da ga voze brzo. Iako imamo toliko bezbjednosnih tehnologija, sve na kraju zavisi od ličnog iskustva. Samo vježbanjem možete postepeno podizati brzinu i razumijevati fiziku vožnje vašeg automobila.
Kada se i zbog čega događaju nezgode?
Nezgode mogu da se dese, i događaju se. Razlog je što vozači precijene svoje mogućnosti, i odmah žele da voze na limitu. A vozač mora da shvati gdje mu je limit prije nego što sjedne za volan bilo kog vozila.
( Saša Marković )