Veterinari "deru" cijenama, a Kinološki krši zakon, dajući vlasnicima da sami čipuju pse
Na pitanje "Vijesti" da li zna da je Zakonom predviđeno da čipovanje rade veterianrske ambulante, Vreteničić je pitao "znate li šta sve piše u zakonima, pa se to ne sprovodi".
Kinološki savez Crne Gore (KSCG) uveo je obavezno čipovanje svih štenadi oštenjenih poslije prvog januara ove godine.
Generalni sekretar KSCG Miodrag Vreteničić rekao je „Vijestima“ da je to mnogo humanija varijanta obilježavanja štenadi od ranijeg tetoviranja koje je kod životinja „rađeno u svjesnom stanju, čak i bez lokalne anestezije“.
Pri tome, tetovaža pasa nije pogodna za identifikaciju zbog mogućeg falsifikata, a sam postupak je bolan za životinju.
“Svaki čip je pod sterilnim uslovima deponovan u iglu injektora kojima se čip plasira pod kožu sa lijeve strane vrata psa, potpuno bezbolno i bezopasno”, kazao je Vreteničić.
Kod psa kome je ubačen čip očitava se jednostavnim prevlačenjem detektora iznad kože sa lijeve strane vrata. Svi čipovani psi biće u jedinstvenoj bazi podataka KSCG, što će obezbijediti veoma jednostavan postupak utvrđivanja identiteta vlasnika i osnovnih podataka pasa.
Čipove, prema riječima Vreteničića, neće biti moguće nabaviti u slobodnoj prodaji, već će oni biti sastavni dio pedigrea.
"Pedigre je dosad koštao 17 eura, a sada će, sa čipom, koštati 20 eura", rekao je Vreteničić.
Na pitanje "Vijesti" da li zna da je Zakonom predviđeno da čipovanje rade veterianrske ambulante, on je pitao "znate li šta sve piše u zakonima, pa se to ne sprovodi".
"To je tako jednostavan postupak, može da ga uradi bilo ko", kazao je on.
Crna Gora je 2007. godine donijela Zakon o identifikaciji i registraciji životinja. Dosad su registracijom obuhvaćene krave, ovce i koze, a ove godine počinje identifikacija svinja. Iako veterinarske ambulante nude mogućnost registracije, odnosno čipovanja pasa, u državi ne postoji centralni registar koji bi pojedinačne baze koje vode veterinari, obuhvatio na jednom mjestu.
Centralni registar pasa uspostavlja i vodi Veterinarska uprava, a Zakonom o veterinarstvu i propisima koji uređuju identifikaciju i registraciju životinja propisano je da identifikaciju i registraciju pasa vrše veterinarske ambulante, specijalističke veterinarske ambulante i veterinarska služba. Vreteničić, međutim, navodi da će registracija pasa kojima Kinološki savez bude izdavao čipove, biti prepuštena odgajivačima, te da će oni sami ugrađivati čipove.
Čipovi u crnogorskim veterinarskim ambulantama koštaju 15 eura i više. Upitan da prokomentariše kako je moguće da u KSCG cijena čipa bude tri eura, Vreteničić je rekao da veterinari na čipovima zarađuju.
"Mi smo legalno uvezli čipove i platili carinu za njih i oni koštaju nepuna tri eura. Veterinari na njima zarađuju najmanje 12 eura", rekao je on.
Mikročip je veličine većeg zrna pirinča, a veterinari ih mogu ugraditi u različite vrste kućnih ljubimaca - od reptila i ptica do mačaka i pasa. Čip u sebi nosi broj koji se nalazi u centralizovanoj bazi podataka i vezan je za ime vlasnika i njegove kontakt podatke.
KSCG će voditi svoju bazu, koju će, kada bude uspostavljen Centralni registar pasa u Crnoj Gori, prema riječima Vreteničića, rado ustupiti nadležnima.
Zasad je, zbog nepostojanja Centralnog registra, nemoguće dobiti podatke o vlasniku psa čiji se čip očitava, osim na lokaciji gdje je pas registrovan, u ovom slučaju, kod KSCG.
( Damira Kalač, Radomir Petrić )