Grčka uplatila ratu duga MMF-u
Lagard je upozorila danas da i bogate i siromašne države svijeta moraju preduzeti agresivnije reforme i investicije kako bi "otrgle" globalnu ekonomiju od usporenog rasta
Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristin Lagard, potvrdila je da je Grčka danas uplatila Fondu ratu duga od 459 miliona eura.
"Da, dobila sam svoj novac nazad", odgovorila je Lagardova kada je na jednom događaju u vašingtonskoj nevladinoj organizaciji Atlanskom savetu upitana da li je Atina vratila tranšu kredita, a prenosi agencija Frans pres.
Time je potvrđeno da je dug Atine, koji je nedeljama izazivao veliku zabrinutost na tržištima i bojazan da grčka vlada neće biti u stanju da pronađe novac za servisiranje dospjelih obaveza, vraćen MMF-u.
Stručnjaci EU i MMF-a u ovom trenutku proučavaju plan reformi koji je prošlog mjeseca predložio premijer Grčke, Aleksis Cipras, u pokušaju da obezbjedi povlačenje preostalih 7,2 milijarde eura kredita iz paketa međunarodne pomoći. Međutim, do postizanja dogovora s kreditorima, Grčka ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći.
Lagard je upozorila danas da i bogate i siromašne države svijeta moraju preduzeti agresivnije reforme i investicije kako bi "otrgle" globalnu ekonomiju od usporenog rasta.
Uz poruku da je svijet ogrezao u "novo osrednje stanje", Lagardova je rekla i da posledice finansijske krize iz 2008. godine i dalje koče brojne države, dok su mnoge razvijene zemlje suočene sa problemom niskog privrednog rasta, niske inflacije, visokog duga i visoke stope nezaposlenosti, prenosi agencija Frans pres.
Sa druge strane, manje razvijene zemlje nastavljaju da se bore sa odlivom kapitala i valutnim oscilacijama.
"Globalni oporavak se nastavlja, ali je skroman i neujednačen, i u mnogim djelovima svijeta nedovoljno jak", piše u pripremljenom govoru Lagardove pred vašingtonskim Atlantskim savetom.
Iako su problemi država sveta različiti, za ubrzanje tempa globalnog privrednog rasta je, prema njenim rečima, potrebno da sve države preduzmu odlučne strukturne reforme u oblasti investicionih propisa, tržišta rada i drugim sektorima.
"Iskreno da kažem, u prevelikom broju država, ove reforme su izostale", navodi Lagard.
( Tanjug )