Vukčević: Statistika u oblasti sudstva mora imati odraz u povjerenju građana

Crnogorski sudski sistem unaprijeđen je u smislu efikasnosti, kvantiteta i kvaliteta rada, ali se moraju uložiti napori da dobri statistički podaci imaju svoj odraz u povjerenju građana, ocijenjeno je u Izvještaju o radu Sudskog savjeta i sudova za prošlu godinu.

Izvještaj je danas novinarima prezentovao predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević, navodeći da je taj dokumet prvi put urađen u skladu sa smjernicama Komisije Savjeta Evrope za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).

„Na taj način smo izvještavanje usaglasili sa najvišim međunarodnim standardima, a to znači, s jedne strane tekst učinili čitljivijim, preglednijim i kraćim, a s druge strane, otklonili prigovore koji se odnose na moguće različite interpretacije podataka“, pojasnio je Vukčević.

On je kazao da je uspješna nastavljena reforma sudske vlasti, a da je sudski sistem unaprijeđen u smislu njegove efikasnosti, kvantiteta i kvaliteta rada.

„Ova ocjena temelji se na dosljednom ostvarivanju mjera iz Strategije reforme pravosuđa, ne kao formalnog ispunjenja, već kao razumijevanja da je uvođenje evropskih standarda potreba sudskog sistema i građana koji u tom sistemu štite svoja prava i slobode“, rekao je Vukčević.

Sve to je, kako je naveo, rezultiralo smanjenjem broja starih predmeta, većom ažurnošću i profesionalnim odnosom sudija.

„Međutim, u radu sudova u pojedinim segmentima moglo se uraditi više, i ovaj novi model statističkog izvještavanja to ne sakriva, a time i nama daje do znanja gdje smo zakazali i što treba popraviti. U prvom redu to se odnosi na napore koje moramo uložiti da dobri statistički podaci imaju svoj odraz u povjerenju građana u sudski sistem“, kazao je Vukčević.

U Izvještaju se navodi da je u crnogorskim sudovima na kraju prošle godine bilo 100,18 odsto završenih predmeta po svim vrstama, u odnosu na ukupni godišnji priliv, što, kako je ocijenjeno, znači da su sudovi u 2014. bili ažurni.

„Izvještajnu godinu su počeli sa 37.165 predmeta, primili 97.076, završili 97.248, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta. Priliv predmeta bio je manji u odnosu na prethodnu godinu za 17,5 odsto“, precizirao je Vukčević.

Sudije su bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87, dok nezavršenih po sudiji ostalo 139,44 ili 4,46 odsto manje u odnosu na 2013. godinu.

U toku prošle godine ispitivano je po pravnim ljekovima ukupno 11.308 odluka od kojih je 66,13 odsto potvrđeno, 4,66 odsto preinačeno, 6,15 odsto djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto, dok je 22,86 odsto ukinuto.

„Kako je u prethodnoj godini procenat potvrđenih odluka iznosio 64,76 odsto, uočava se porast kvaliteta rada sudova“, konstatovano je u izvještaju.

Sudovi su u složenim vrstama predmeta donijeli ukupno 27.977 presuda i 23.659 rješenja, dok je 1.856 predmeta završeno sudskim poravnanjem.

Evidentno je, kako se navodi, da je u prošloj godini samo 1,65 odsto odluka izrađeno nakon zakonskog roka.

Osnovni sudovi primili su 64.894 predmeta, što je u odnosu na priliv u 2013. godini manje za 10.965 predmeta. Ukupni broj riješenih predmeta u tim sudovima u prošloj godini je 64.597 predmeta, ili 99,54 odsto ažurnosti.

„Što se tiče trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori, do tri mjeseca završeno je 54,05 odsto svih predmeta, do šest mjeseci 18,56 odsto, do devet mjeseci 9,88 odsto, do godine 5,05 odsto i preko godine 12,46 odsto“, kazao je Vukčević%.

U Izvještaju je ocijenjeno da kaznena politika osnovnih sudova, u osnovi, odgovara vrsti i težini krivičnih djela koja se raspravljaju pred tim sudovima. Na uslovne od broja izrečenih presuda otpada 56,60 odsto, što je manje u odnosu na prethodnu godinu za 2,23 odsto, novčanih kazni je 6,12 odsto, odnosno 1,3 odsto manje nego u 2013. godini, dok je izrečeno 27,73 odsto kazni zatvora, odnosno 5,41 odsto manje nego u prethodnoj godini.

„Kada je u pitanju izricanje kazne rada u javnom interesu, primjetan je značajan porast sa 24 na 95, odnosno 395,83 odsto. To je dobar signal, ali i obaveza da se moraju stvoriti uslovi za primjenu ovih kazni, odnosno obezbijediti veći broj ustanova u kojima se one mogu izvršavati, ali to nije samo posao sudstva“, naveo je Vukčević.

Viši sud u Podgorici počeo je izvještajnu godinu sa 3.064 predmeta, primio je 10.181 i ukupno u radu imao 13.245 predmeta, ostalo je neriješeno 3.104 predmeta ili 23,44 odsto, dok je bjelopoljski Viši sud 2014. počeo sa 240 zaostalih predmeta, primio je 5.042, riješio 5.148, a ostalo je nezavršeno svega 134 predmeta ili 2,54 odsto.

Konstatovano je da je stopa ažurnosti viših sudova 97,47 odsto, a ukupan broj neriješenih predmeta je manji za 66 predmeta u odnosu na 2013. godinu.

„Što se tiče dva Specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu bilo 56 predmeta, riješeno je 32, ostalo neriješeno 23, odnosno 41,07 odsto. Evidentno je da ovaj rezultat, iako stoji ocjena o naglašenoj složenosti ovih predmeta, nije na nivou onoga što su rezultati viših sudova u cjelini“, kazao je Vukčević.

Privredni sudovi su, kako j ocijenjeno, i ove godine potpuno ažurni, jer su završili 113,43 odsto u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupan broj predmeta u radu ostalo je neriješeno 19,16 odsto. Od 976 stečaja u radu završeno je 591, a ostalo je nezavršeno 39,45 odsto, što je isti procenat kao i u prethodnoj godini, dok je od parničnih predmeta ostalo neriješeno 49,62 odsto.

„Kvalitet rada je dobar, jer je 21,03 odsto svih odluka koje su ispitane ukinuto“, kaže se u izvještaju.

Upravni sud je u odnosu na prethodnu imao veći priliv za 12,96 odstok, a završio je 90,73 odsto predmeta od ukupnog priliva. Ukupan broj predmeta u radu u tom sudu je 5.132 jer je primljeno 3.626 novih predmeta, što je u odnosu na 2013. više za 443 predmeta.

„Kvalitet rada Upravnog suda je 12,35 odsto ukinutih odluka, što je manje u odnosu na 2013. godinu, kada ih je bilo 17,45 odsto“, navodi se u Izvještaju.

Apelacioni sud je imao 102 predmeta manje u radu u odnosu na prethodnu godinu, i završio je 105,65 odsto predmeta u odnosu na priliv. Kvalitet odlučivanja iskazan je kroz 17,14 odsto ukinutih odluka, odnosno četiri odsto manje u odnosu na 2013.

Vrhovni sud je sa 2.976 primljenih ukupno imao 3.115 predmeta, što je u odnosu na prrethodnu godinu više za 1.104 predmeta, odnosno za 34,99 odsto. Broj završenih predmeta je 2.911, a nezavršeno je ostalo 204 predmeta ili 6,55 odsto.

„Zaostatak za stare predmete smanjen je za 26,78 odsto na nivou svih sudova, i po svim vrstama predmeta, i to je bio jedan od prioriteta u radu sudova“, kazao je Vukčević.

On je podsjetio da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, predviđa mehanizme za zaštitu ovog prava u toku samog postupka - kontrolni zahtjev za ubrzanje postupka.

Tih zahtjeva je, kako je kazao, bilo podnešeno 310, a na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno 13 predmeta.

„Ostvarenju ovih rezultata doprinijeli su dobro utvrđeni prioriteti, preduzete mjere, kao i kontrole rada nižestepenih sudova od Vrhovnog suda Crne Gore, pri čemu ova aktivnost nije ugrožavala njihovu samostalnost i nezavisnost u radu“, pojasnio je Vukčević.

On je rekao da su u prethodnoj godini su finalizirane, a ove godine realizovane aktivnosti koje se odnose na racionalizaciju sudske mreže, koje se ogledaju u ukidanju Privrednog suda i specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Bijelom Polju.

„Ova aktivnost i reagovanje dijela javnosti potvrđuje da racionalizacija sudova, u našim uslovima, nije samo sudsko pitanje već ima i druge dimenzije kadrovske, ekonomske, demografske, političke i druge. Svjesni smo da nas to čeka i u daljim reformama sudske mreže, ali ćemo kao u ovom slučaju imati za osnov međunarodne standarde i ono što je zapisano u Strategiji reforme pravosuđa“, kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, iz korpusa evropskih obaveza proističe većina njihovih budućih zadataka.

„U prvom redu tu vidim jačanje samostalne uloge Sudskog savjeta“, naglasio je Vukčević.

Kako je naveo, za to nije dovoljno usvojiti ustavne promjene i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, već treba stvarati uslove za optimalniji rad.

„Za prvih pola godine rada Sudskog savjeta u ovom sastavu, ti uslovi nijesu stvoreni prostorni, kadrovski, finansijski i to treba otvoreno reći. Nije bilo razumijevanja da se to prepozna u budžetu, ni u rješenjima novog zakona, ni u profesionalizaciji rada ovog organa“, kazao je Vukčević.

To je, kako je kazao, s pravom nedavno konstatovala ekspertska misija Evropske unije, koja je istakla pozitivne stavove o radu Sudskog savjeta, jer su njegove komisije i zaposleni izvršili sve svoje obaveze, iako je to jedan od rijetkih organa u kojima nije popunjena trećina sistematizovanih radnih mjesta.

Vukčević je rekao da naredna godina ne treba da bude samo godina usvajanja novih, već mnogo više godina sprovođenja važećih zakona.

( Mina )