Stručnjaci razvili nov metod za mjerenje čađi
To je prvi i neophodan korak u pristupu desetinama milijardi dolara, koliko će koštati obezbjeđivanje čistijih šporeta širom svijeta za oko 2,8 milijardi ljudi koji i dalje koriste šporete na drva, kerozin ili kravlju balegu
Tim ekomonista, naučnika i stručnjaka za zdravlje i klimatske promjene razvio je jedinstvenu metodologiju za mjerenje prisustva u atmosferi sitnih čestica čađi koja je jedan od najvećih zagađivača i izazivača zagrijavanja klime u svijetu.
Ispuštanje čađi u atmosferu je do sada bilo u velikoj mjeri neregulisano, a njegove posljedice nisu bile mjerene.
Nova metodologija koju su stručnjaci razvili u saradnji s Fondacijom Gold standard, biće najviše usmjerena na mjerenje emisije čađi iz šporeta, ali se može primijeniti i na druge izvore čađi, uključujući vozila ili spaljivanje usjeva.
Time će biti omogućeno izdvajanje državnih ili privatnih novčanih sredstava za razne ekološke projekte jer će moći da se izmjeri koliko utiču na smanjenje zagađenja životne sredine.
To je prvi i neophodan korak u pristupu desetinama milijardi dolara, koliko će koštati obezbjeđivanje čistijih šporeta širom svijeta za oko 2,8 milijardi ljudi koji i dalje koriste šporete na drva, kerozin ili kravlju balegu, navodi AP.
Od zagađenosti vazduha čađi u zatvorenim prostorima svake godine umre oko 4,3 miliona ljudi, što je više nego od HIV-a, malarije i tuberkuloze - zajedno.
Najviše žrtava čađi ima u siromašnim zemljama, u kojima ljudi ne mogu da priušte savremene šporete.
Čađ izaziva i klimatske promjene, a po nekim istraživanjima doprinosi sa 20 odsto globalnom zagrijavanju. Takođe doprinosi ubrzavanju topljenja leda na Arktiku i glečera na velikim nadmorskim visinama jer prekriva led koji tako potamni i apsorbuje više sunčeve toplote.
Smanjujući količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do zemlje, čađ znatno utiče i na smanjenje poljoprivrednih prinosa, posebno u djelovima Azije.
Stručnjaci ističu da bi smanjivanje emisije čađi imalo trenutne posljedice, jer se te čestice kratko zadržavaju u vazduhu i brzo padaju na zemlju, za razliku od ugljen-dioksida koji u atmosferi ostaje stotinama godina.
"Finansiranje kupovine šporeta koji manje zagađuju jedna je od malobrojnih opcija koje donose dobit planeti", ocijenio je Virabhadran Ramanathan, klimatski stručnjak na Univerzitetu Kalifornija u San Dijegu.
( Beta )