Herceg Novi: Građevinski otpad na planinskoj stazi
Starčević tvrdi da je ovo samo jedan u nizu svakojakih incidenata koji se učestalo dešavaju na planinarskim stazama, pogotovo onima u blizini kolskih saobraćajnica
Na djelu gdje se planinarska staza Herceg Novi – Kameno – planinarski dom “Za Vratlom” spaja sa starim putem za Trebinje već nekoliko dana nalazi se ogromna količina građevinskog otpada.
“Neko je zaključio da će najmanje napora, vremena i novca uložiti ako ostatke keramičkih pločica, ukrasnog kamena, ambalaže od ljepila i slično istovari na dio ispod kolskog puta. To što je to jasno obilježena planinarska staza, zavedena u republički popis staza, očito ga u ovoj namjeri nije moglo omesti”, ističe Željko Starčević, načelnik sekcije za vodičku službu i markiranje staza u Planinarskom klubu Subra.
On tvrdi da je ovo samo jedan u nizu svakojakih incidenata koji se učestalo dešavaju na planinarskim stazama, pogotovo onima u blizini kolskih saobraćajnica.
Slično je bilo i prošlog ljeta na parkingu polusrušenog motela Borići u vlasništvu Vektra Boke.
“U najnovijem slučaju ne radi se o velikoj količini otpada, ali zabrinjavajuća je lakoća odluke i osionost onoga koji sebi dopušta za pravo da se svog otpada otarasi na ovakav način, ne birajući, tačnije, birajući mjesto, ali samo po gore navedenom principu: najmanje napora + najmanje vremena = najveća ušteda”, navodi Starčević.
Komunalna policija je konstatovala prekršaj, ali, kao i obično, krivac je ostao nepoznat.
Iako u hercegnovskoj opštini postoji privremena deponija građevinskog otpada na Kamenom, nekim graditeljima je „jednostavnije“ da šut istovare negdje pored puta ili u blizini njihovog gradilišta. Naravno pod uslovom da ih niko ne vidi i ne prijavi.
Podsjećamo da je najdrastičniji primjer neadekvatnog odlaganja građevinskog otpada i iskopane zemlje bila deponija građevinskog otpada I stotine kubika zemlje koji su ostali na Sutorinskom polju nakon izgradnje Graničnog prelaza na Debelom brijegu.
Dr Ljubomir Radojičić, viši naučni saradnik saradnik u Institutu “Dr Simo Milošević", koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, tada je upozoravao da će otpad spirati kiša I da će on završiti u zalivu gdje se stvara ljekovito blato na kome Institut zasniva svoju djelatnost. Tako se prema Radojičićevim riječima ugrožava murava – morska trava koja učestvuje u stvaranju ljekovitog blata.
“Volonterski održavamo desetine kilometara staza, od istorijskih pješačkih puteva do najzabitijh kozjih staza po o vrhovima Orjena, čineći dostupnima brojne atraktivnih destinacija i ništa ne tražeći za uzvrat, ništa osim da nas društvo, koliko je to moguće više, poštedi ovakvih i sličnih ispada. Mnogo li je?”, poručuje Starčević.
Galerija
( Slavica Kosić )