Predloženim izmjenama izbjegava se valutni rizik

Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o obligacionim odnosima, koje bi trebalo da obezbijede izbjegavanje valutnog rizika prilikom otplate kredita u stranim valutama.

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić objasnio je, u ime predlagača, da se predloženim izmjenama predviđa izbjegavanje valutnog rizika, odnosno da se krediti uzeti u stranim valutama otplaćuju po kursu koji je važio u vrijeme njegovog uzimanja.

„Radi se o maloj, ali značajnoj izmjeni, pogotovo ako se uzme u obzir veliki broj ljudi koji su imali problema sa valutnom klauzulom prilikom otplate kredita. Predložene izmjene nemaju političku dimenziju, već je to pokušaj da neke stvari spriječe“, rekao je Bojanić.

On smatra da ne postoji potreba da se građani prilikom uzimanja kredita vezuju za strane valute, jer se u Crnoj Gori koristi euro.

Bojanić je podsjetio da je povod za predložene izmjene i dopune bio problem crnogorskih građana koji su uzimali kredite u švajcarskim francima, čija je otplata značajno povećana zbog rasta kursa.

On je dodao i da usvajanje predloženih izmjena i dopuna ne bi uticalo na sudski spor koji su građani, koji su uzeli kredite u švajcarskim francima, pokrenuli protiv Hypo Alpe Adria banke.

Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, naveo je da je i Vlada ugovorom o kreditu sa kineskom Exim bankom za gradnju prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, uvela čitavu državu u valutni rizik, koji građani već osjećaju.

On je podsjetio da je od potpisivanja kreditnog ugovora valutni odnos dolara i eura pogoršan, što je rezultiralo time da su obaveze Crne Gore danas 120 miliona eura veće nego u momentu potpisivanja.

„To je posljedica kursnih razlika“, kazao je Tuponja.

On je dodao da crnogorski građani mogu samo da se nadaju u povoljna kretanja na tržištu valuta, jer predstavnici Vlade tvrde da će kredit dospjeti na otplatu za šest godina i da se sada ne može znati kakav će kurs eura i dolara biti tada.

„Vlada je ušla u nešto sa potpuno neizvjesnim ishodom. To nije mala suma. Govorimo o dugu koji iznosi blizu milijardu dolara i koji će doći na naplatu, možda ne nama, ali našem potomstvu svakako“, kazao je Tuponja.

On smatra da je neophodno makar srednjeročno razmišljati o tome šta se ostavlja budućim generacijama.

„Moramo znati da li im ostavljamo sprženu zemlju ili mogućnost da normalno žive“, naveo je Tuponja.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Rešid Adrović, saopštio je da je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet bio uzdržan kada se raspravljalo o predloženim izmjenama i dopunama, jer smatra da tako normiran zakon može biti barijera biznisu.

“Brzo bi se suočili sa problemom, jer nemoguće je diktirati valutni kurs i tražiti plaćanje na određeni rok ili tražiti kredit na određeni period”, kazao je Adrović.

Na taj način bi se, prema njegovim riječima, došlo u situaciju da se radi sa bankama koje koriste samo euro, dok se vrlo vjerovatno ne bi mogla ostvariti saradnja sa velikim brojem finansijskih institucija koje za sredstvo plaćanja imaju drugu valutu.

“U posljednje vrijeme izražen je problem bankarskih kredita indeksiranih u stranim valutama, odnosno otežana je mogućnost njihove otplate izazvana povećanjem kursa, prije svega zajmova indeksiranih u švajcarskim francima, pa je pažnja javnosti usmjerena na ponašanje banaka u odnosima sa korisnicima tih kredita”, rekao je Adrović.

On smatra da ugovoranje strane valute, kao valutne obaveze, nikada nije moglo biti zabranjeno, jer nijedna država ne može nametnuti samo svoju valutu kao isključivo sredstvo plaćanja.

“Rizik je isti i za jednu i drugu stranu, jer kurs strane valute može rasti i padati u odnosu na euro. Ako bi se ovo usvojilo, rizik bi pao na jednu stranu i to na onu koja daje sredstva”, naveo je Adrović.

On je dodao da je najvažnije da banke ili davaoci sredstava obezbijede informacije o uslovima i bitnim karakteristikama o zaduženju i valutnom kursu.

“Ova norma u Zakonu o obligacionim odnosima treba da ostane ili da se da mogućnost kroz amandmansko djelovanje da dvije strane mogu dogovoriti i drugačiju valutnu klauzulu, ali nikako uskratiti ovu normu koja je sada na snazi”, rekao je Adrović.

Bojanić je saopštio da je svima jasno da postoji ogroman valutni rizik.

“Šta se u posljednjih deset godina desilo sa švajcarskim frankom, koji važi kao najstabilnija valuta? Varirao je skoro duplo”, rekao je Bojanić i dodao da pokušavaju da preduprijede ovo što se dešava.

On je dodao da je i državi teško da se zaštiti od takvih rizika za kredite koji su blizu milijardu.

„Kako je tek za klijenta koji uzme deset ili 20 hiljada eura. Nadam se da će zakon dobiti potrebnu podršku parlamenta”, kazao je Bojanić.

Predlog izmjena je potpisao 31 poslanik

( Mina Business )