Krivični postupak protiv Šešelja zbog paljenja zastave Hrvatske
"U svijetlu odluke Apelacionog vijeća koja nalaže Šešelju da se vrati u Hag, od srpskih vlasti očekuje se da poštuju svoje međunarodne obaveze i izvrše zahtjev Haškog tribunala ukoliko žele da napreduju ka otvaranju pregovaračkih poglavlja”, naveo je Plenković
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je krivični postupak protiv predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja koji je tokom protesta radikala ispred Palate pravde u Beogradu spalio hrvatsku zastavu.
Kako se navodi u saopštenju Tužilaštva, postupak je pokrenut i protiv drugih osoba, ali se ne navodi protiv koga.
Šešelj je ranije danas spalio zastavu Hrvatske obrazlažući to time da ga već mjesec dana hrvatski funkcioneri napadaju kao da su "udareni topuzom u glavu".
Predsjednik SRS je došao u Palatu pravde gdje se održava suđenje njegovom zamjeniku Nemanji Šarovichu koji je optužen za širenje vjerske, rasne i nacionalne mržnje tako što je 2013. na protestu ispred Predsjedništva Srbije zapalio zastave Kosova, SAD, EU i NATO.
Šešelj je ranije danas izjavio je da neće dostaviti nikakav ljekarski izvještaj o svom zdravstvenom stanju Haškom tribunalu i vlastima Srbije.
"Članovima ljekarskog konzilijuma zabranio sam da daju bilo kakve izvještaje vlastima u Srbiji i Haškom tribunalu o mom zdravstvenom stanju. Oni mogu da kažu novinarima sve što žele, ali vlastima u Srbiji i zvaničnicima Tribunala ništa", rekao je Šešelj za dnevni list Politika od srijede.
Upitan da li smatra da je zahtjev da se on vrati u pritvor u Hagu vid kažnjavanja Vlade Srbije zbog toga što neće da uvede sankcije Rusiji i planira s njom zajedničke vojne vježbe ili zbog govora premijera Aleksandra Vučića povodom godišnjice NATO bombardovanja, lider radikala kazao je da to nije zbog tih razloga.
Prema njegovim riječima, Vučić "stalno pokušava da sebe stavi u prvi plan i to radi preko svih medija pod svojom kontrolom".
"Tek njegov govor pred Generalštabom nema nikakve veze sa zahtjevom Haškog tribunala i mojim eventualnim hapšenjem", rekao je Šešelj,
Predsjedniku vlade cilj je da "ja što prije izađem iz Srbije kako bi se obračunao sa Srpskom radikalnom strankom", dodao je lider radikala.
Plenković: Srbija da poštuje odluku Haga
Vlasti Srbije bi trebalo da poštuju zahtjev Apelacionog vijeća Haškog tribunala o povratku Šešelja u Hag ukoliko žele da napreduju u evropskim integracijama.
To je u autorskom tekstu za “Evropski Zapadani Balkan” naglasio hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu i član HDZ Andrej Plenković.
"U svijetlu odluke Apelacionog vijeća koja nalaže Šešelju da se vrati u Hag, od srpskih vlasti očekuje se da poštuju svoje međunarodne obaveze i izvrše zahtjev Haškog tribunala ukoliko žele da napreduju ka otvaranju pregovaračkih poglavlja”, naveo je Plenković.
On se poziva na Rezoluciju EP o Šešelju iz novembra prošle godine u kojoj stoji da "Srbija kao država kandidat za članstvo u EU ne može da ignoriše javne ratnohuškačke i pozive na mržnju".
Plenković je ocijenio da je privremeno puštanje na slobodu Šešelja, koji je optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i "u djelovima Vojvodine", pokazalo kako se lako mogu obnoviti psihološki ožiljci žrtava rata i zločina.
Hrvatski poslanik naglasio je da je najveći napredak u regionu u procesu pristupanja EU ostvarila Crna Gora, koja je otvorila 18 pregovaračkih poglavlja, uključjujući poglavlja 23 i 24 koja se tiču pravosuđa i osnovnih prava.
Prema njegovoj ocjeni, desetogodišnji zastoj u evrointegracjama Makedonije zbog bilateralnog spora (sa Grčkom zbog naziva države) je žalostan i problem može da bude riješen samo uz veći angažman EU.
Kada je riječ o BiH, Plenković je naveo da novi pristup EU otvara put za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da bi sva tri konstitutivna naroda trebalo da imaju ravnopravan status i da stoga buduće ustavne reforme treba da budu zasnovane na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.
Za Albaniju, Plenković je rekao da nedavni politički događaji u toj zemlji pokazuju da unutrašnji politički dijalog i demokratsko funkcionisanje treba poboljšati, ali da je pozitivan aspekt primjena obaveza koje proizilaze iz SSP.
Plenković je potpredsjednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Galerija
( Vijesti online, Tanjug, Beta )