Predlog zakona ne rješava pitanja državljanstva i prava glasa iseljenika
Usvajanje Predloga zakona o iseljenicima predstavlja prvi korak u daljem unapređenju i razvijanju odnosa sa crnogorskim iseljeništvom, kazao je Lukšić
Pitanje državljanstva i prava glasa iseljenika iz Crne Gore nije regulisan Predlogom zakona o odnosima Crne Gore sa iseljenicima, kazao je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić.
Vlada je u novembru usvojila Predlog zakona o odnosu Crne Gore sa iseljenicima, kojim se uređuju odnosi i način ostvarivanja i jačanja saradnje, ali i nosioci saradnje sa iseljenicima.
Odbor se na današnjoj sjednici nije izjasnio o Predlogu zakona, već će, zbog njegove važnosti, diskusija biti nastavljena.
Lukšić je na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike predstavio Predlog zakona, navodeći da je on značajan za ukupno uređenje te oblasti.
„U pitanju je veoma važan zakon koji na sistemski način uređuje tu oblast“.
On je, kako je naveo, uvjeren da će biti prijedloga o načinu na koji se može i dalje urediti to zakonsko rješenje.
Lukšić je objasnio da briga za odnos sa isljenenicima predstavlja važan dio i unutrašnje i spoljne politike Crne Gore.
Prema njegovim riječima, pitanje odnosa sa iseljenicima podignuto je na visoki nivo u državnoj politici, posebno s obzirom na veliki broj iseljenika iz Crne Gore.
Odnos sa iseljeništvom je, kako je kazao, važan za faktor ukupnog razvoja države.
Lukšić je podsjetio da zajednice iseljenika iz Crne Gore postoje u regionu, ali i gotovo u svim državama svijeta.
Usvajanje Predloga zakona o iseljenicima, kako je naveo, predstavlja prvi korak u daljem unapređenju i razvijanju odnosa sa crnogorskim iseljeništvom.
Lukšić je objasnio da su u tekst zakona uključene i sugestije isjeljenika.
Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović ukazao je na značaj zakonskog rješenja koje uređuje odnose države sa iseljenicima, ukazujući na pitanje članova Savjeta za odnose sa iseljeništvom.
Pavlović je naveo da Savjet predstavlja “novi izborni štab” vladajuće koalicije.
U njemu će, kako je naveo, biti aktivisti Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Bošnjačke stranke (BS), koji će kontrolisati ostale iseljenike.
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević ukazao je na značaj prava glasa iseljenika, a posebno položaja koji imaju iseljenici koji žive u Srbiji.
On je upitao da li crnogorski iseljenici koji žive u Srbiji imaju ista prava i status kao i iseljenici koji žive u drugim državama.
"Da li je neophodno da se oni izjašnjavaju kao Crnogorci da bi dobili prava”, pitao je Knežević.
On je ukazao na to bi da crnogorski iseljenici u Srbiji trebalo da imaju ista prava kao i svi ostali, podsjećajući na, kako je naveo, diskriminaciju koja je sprovedena na referendum o nezavisnosti kada iseljenici u Srbiji nijesu imali pravo glasa.
Knežević je upitao i zašto Savjet za odnose sa iseljenicima koji, prema Predlogu zakona, formira Vlada na predlog nadležnog ministarstva, ima jednak broj predstavnika za iseljenike u Srbiji, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim riječima, broj iseljenika iz Crne Gore u Srbiji je daleko veći.
Lukšić je objasnio da se zakonskim tekstom o odnosima sa iseljenicima ne uređuje njihovo pravo glasa, niti pravo na državljanstvo.
Pri svakom kontaktu sa iseljenicima, kako je naveo, pokreću se pitanja prava glasa i državljanstva, ali “ovim zakonom ta prava ne mogu da se regulišu”.
On je demantovao navode da će Savjet koristiti vladajuća koalicija za kontrolu načina glasanja iseljenika, objašnjavajući da je broj predstavnika utvrđen na osnovu procjena o broju stanovnika u pojedinim državama.
Prema njegovim riječima, u daljoj diskusiji o Predlogu moguće je revidirati i broj predstavnika.
Lukšić je objasnio da je, priliko, pripremanja teksta Predloga zakona, dogovoreno da nijedna država u Savjetu nema više od tri predstavnika.
Poslanik BS Suljo Mustafić naveo je da Predlog zakona predstavlja dobra temelj za bolju i drugačiju vezu sa iseljenicima.
On je ukazao na značaj odredbe kojom se kao iseljenici prepoznaju svi oni koji imaju vezu sa Crnom Gorom.
Predlog zakona, kako smatra, utemeljuje bitno drugačiju i kvalitativno bolju vezu sa iseljenicima.
Poslanik SDP-a Mićo Orlandić ocijenio je Prijedlog zakona kao “dobro rješenje”.
To zakonsko rješenje, kako smatra, predstavlja “ne samo civilizacijski, nego i kulturološki iskorak”.
“Ovaj zakon je jako dobra stvar, jer znači da u kontinuitetu razmišljamo o našim ljudima koji su vani”, rekao je Orlandić.
On je ukazao i na mogućnost uvođenja iseljeničke knjižice na osnovu evidencije o iseljenicima koja bi, kako smatra, unaprijedila i samu evidenciju.
“Mislim da to ne bi bio veliki napor a našim ljudima bi značilo”, objasnio je Orlandić.
Lukšić je naveo da je ideja o uvođenju knjižice dobra, objašnjavajući da ona ne bi crnogorskim iseljenicima obezbijedila dodatna prava.
Poslanica DPS-a Žana Filipović ocijenila je zakon dobrim i naglasila značaj, nakon usvajanja, sprovođenja zakonskog teksta.
“Radi se o dobrom tekstu, ali ako se sve nadležne institucije ne uključe u njegovu implementaciju, imaćemo mrtvo slovo na papiru”, rekla je ona.
( Mina )