Anri Matis i istočna kultura

U Rimu, prestižnom izložbenom prostoru Skuderije, nekadašnjoj štali pri kraljevskoj palati Kvirinale, danas predsjedničkoj rezidenciji, otvorena je izložba djela jednog od najvećih majstora slikarstva Anrija Matisa.

Ova postavka, koja će biti otvorena do 21. juna, fokusirana je posebno na Matisova djela inspirisana azijskom, afričkom i arapskom umjetnošću. Koncentrisan na ritmiku boja i linija, svestrani francuski umjetnik time je želio da slici udahne život, a ne da ona bude puki ravni ukras na zidu.

Ideja vodilja izložbe pod nazivom “Matisse Arabesque” je ljepota, bez obzira na ovozemaljsko prijeklo. Tako više od 100 eksponata, na najupečatljiviji način - bojama i oblikom, predstavljaju omaž ljepoti kao nadnacionalnoj i vanvremenskoj kategoriji.

Koncept postavke je prožimanje arabesknih islamskih dekorativnih motiva isprepletanih u beskrajnim varijacijama 1001 noći, sa japanskim pejzažom kao mantrom dalekoistočne kulture, savršenom harmonijom suživota sa prirodom, a ne čovjeka zapada beskrupuloznog gospodara svega što ga okružuje, uz jednostavne, ali sugestivne skulpture i maske afričkog podneblja.

Sve to pretočeno u različito zarad sklada i jednostavnosti u prostoru i vremenu.

Još jedan od Matisovih uspješnih eksperimenata, poput pokreta fovizam, radosti življenja uz ples boja koji će ostati zaštitni znak cjelopkupnog umjetnikovog ostvarenja.

To potvrđuju slike koje su prvi put u Rimu: “Zlatne ribice”, vlasništvo Državnog muzeja “Aleksandar Puškin” u Moskvi, “Ugao stola” njujorškog Metropolitena, “Mavarski paravan” Muzeja umjetnosti u Filadelfiji, “Marokanac u zelenom”, koji pripada kolekciji Ermitaža iz Sankt Peterburga, djela “Bršljan u cvjetanju” i “Grana šljive”, vlasništvo pinakoteke Đovani i Marela Anjeli.

Čisti kolorit, svijetle figure samo u osnovnim konturama bez cjeline, ali istančani, maestralni osjećaj za potez omogućili su Matisu ostvarenje osnovnog cilja: iluziju neograničenosti mira i spokoja u zadatom prostoru slike.

( Nina Vujačić )