Prvo presađivanje ljudske glave moguće za dvije godine

Prva transplantacija ljudske glave, kod koje bi se uspješno spojili mozak i kičmena moždina dva različita pacijenta, uskoro bi mogla da se izvede u praksi. Italijanski neurohirurg Serđo Kanavero planira da ovu revolucionarnu operaciju uradi za dvije godine.

Transplantacija glave bi prvenstveno pomogla osobama sa degenerativnim bolestima nervnog i mišićnog sistema, kao i onkološkim pacijentima. Ljekar, koji je neobičnu i kontroverznu ideju iznio još 2013. godine tvrdi, da danas postoje tehnologije, koje su neophodne da bi se ovaj naum i ostvario. Detalje operacije će objaviti na konferenciji asocijacije American Academy of Neurological and Orthopaedic Surgeons (AANOS) u Merilendu ove godine, a prvu operaciju planira da uradi već 2017. godine.

Revolucionarnoj intervenciji će prethoditi rashlađivanje glave primaoca i tijela davaoca (za koga je utvrđeno da je moždano mrtav), da bi se na taj način produžio period preživljavanja ćelija bez kiseonika. Obje glave će se ukoniti sa tijela istovremeno, uz pomoć ultraoštrog sječiva koje će ostaviti ravne ivice. Kičmena moždina će se spojiti uz pomoć jedinjenja polietilen-glikol, a povezaće se i glavni krvni i nervni sudovi.

Nakon presađivanja pacijent će biti uveden u komu, a ovaj period će trajati oko četiri nedjelje, dok tijelo i glava dovoljno ne srastu. Neurohirurg je ubijeđen da će se pacijnet probuditi sa istim glasom, i izrazom lica, a moraće ponovo da nauči da hoda, za šta će mu, vjeruju stručnjaci, biti potrebno do godinu dana.

Pokušaji da se transplantira glava do sada su rađeni samo na životinjama. Najpoznatiji je pokušaj doktora Roberta Dž. Vajta 1970. godine, koji je presadio glavu jednog majmuna na tijelo drugog. Uspio je da sačuva mozak, koji je nakon operacije dobro funkcionisao, i da pričvrsti glavu na tijelo drugog primata. Majmun je preživio intervenciju, a imao je i čula kao što su miris, vid, sluh i ukus. Imuna rekacija koja je uslijedila dovela je do toga da je majmun nakon devet dana uginuo.

"Danas smo već na nivou razvoja kada je intervencija sa gledišta tehničke opremljenosti omogućena", rekao je dr Kanavero za časopis "Nju sajntist".

"Ali, ako društvo bude protiv, ja neću uraditi ovu operaciju".

Iako su stručnjaci iz medicinske struke skeptici po ovom pitanju, ne isključuju činjenicu da je ovu intervenciju moguće uraditi.

"Ako bi se transplantacije glave i radile, bio bi to samo u iznimnim slučajevima", istakla je dr Patricija Skripko, neurolog zdravstvene organizacije u Kaliforniji.

"Ne bi to funkcionisalo po sistemu - star sam, imam artritis, trebalo bi da pronađem tijelo, koje je bolje i ljepše od mog".

Više komentara se očekuje nakon ljetnje konferencije u SAD. Italijanski ljekar već sada pravi spisak dobrovoljaca, koji bi htjeli da učestvuju u ovom projektu.

Novosti.rs

( Vijesti online )