Odbor podržao pravo na naknadu za zaposlene žene sa troje ili više djece
„Ministar prizna da je 180 miliona eura dato za garancije koje su pale istoga časa, a ovdje se radi o par miliona. Znači, nije problem u parama, nego u prioritetu“, dodao je Labudović
Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je danas Predlog dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim je predviđeno da zaposlene žene sa troje ili više djece imaju pravo na doživotnu naknadu.
Dopunama koje je predložio poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, predviđeno je da zaposlena žena koja rodi troje ili više djece, sa 25 odnosno 15 godina radnog staža, ima pravo, ukoliko to želi, na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno to pravo.
Predlogom dopuna Zakona predviđena je i doživotna naknada za roditelja, odnosno njegovatelja koji brinu od djetetu sa posebnim potrebama.
Za Predlog su glasali svi prisutni članovi Odbora osim predsjednika tog tijela, Zorana Jelića, koji je rekao da izuzima svoje mišljenje i da će razloge saopštiti na plenumu.
Novaković: Radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu
Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Novaković, pročitala je članovima Odbora mišljenje tog resora o predloženim dopunama Zakona, u kojem je obrazloženo zašto u tom resoru smatraju da taj Predlog ne treba podržati.
Ona je podsjetila da su Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana materijalna davanja i uslovi za njihovo ostvarivanje.
To su, kako je navela, materijalno obezbjeđenje, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, zdravstvena zaštita, troškovi sahrane i jednokratna novčana pomoć.
Novaković je pojasnila i da porodica korisnika lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć, koji nemaju prihoda i imovine ili imaju manje od osnova utvrđenog zakonom, mogu ostvariti pravo na materijalno obezbjeđenje, bez obzira na novčane naknade koje ta lica ostvaruju po osnovu prava na ličnu invalidninu i na dodatak za njegu i pomoć.
„Smatramo da radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu, jer se ono ostvaruje po socijalno-zaštitnim kriterijumima, odnosno na osnovu socijalne potrebe“, navela je Novaković.
U Ministarstvu smatraju i da je zaštita materinstva oblast koja ima dodirnih tačaka sa skoro svim sistemima u državi, „i ne može se odnositi samo na zaposlene žene koje imaju određeni broj godina radnog staža, jer bi to bila diskriminacija u odnosu na one koje imaju manje godina staža ili koje nijesu bile u radnom odnosu“.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Izet Bralić, kazao je da će podržati predlog, a da će konačan stav ta stranke zavisiti od podataka koje treba da dostavi Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
„U SDP-u smo imali raspravu na ovu temu gdje se iskristalisao stav da je moguće da ovaj zakon nudi jednu dilemu oko zaštite prava majke, a ne zaposlene žene“, rekao je Bralić.
On se saglasio sa kolegom iz Liberalne partije, Andrijom Popovićem, da bi primjena tog zakona, ukoliko bude usvojen, trebalo da počne 1. januara naredne godine.
„Odbor treba da od Ministarstva traži da nam hitno dostavi sve podatke. Nemojte da se desi da, kao prilikom usvajanja prethodnog zakona, šest mjeseci dobijemo podatke, a onda ih ekspresno, ali polovično, dobijemo za jednu sedmicu. Ako ćemo ozbiljno da štitimo budžet, mi treba da imamo te materijale“, naglasio je Bralić.
Prema njegovim riječima, ti podaci postoje, i mogu se dobiti klikom na jedno dugme.
„Konačni stav SDP-a će zavisiti od tih podataka koje budemo dobili. Ukoliko ih ne dobijemo, onda ćemo rizikovati da glasajući, možda, i nanesemo štetu“, poručio je Bralić.
Popović je kazao da vjeruje da će Predlog dobiti potrebnu većinu i na plenumu.
„Po procjenama stručnjaka, Crna Gora će 2050. godine imati oko 50 hiljada stanovnika manje nego sad, ako se nastavi ovaj trend nataliteta. Ne znam ni što će nam tada tako 'skraćena' Crna Gora“, naveo je Popović.
Prema njegovim riječima, LP se odavno zalaže za ovakav projekat, a sljedeći korak te stranke, kako je naveo, biće da se i ženama bez radnog staža, koje su rodile troje i više djece, omogući pravo na nacionalnu naknadu.
„To će, naravno, biti krajem godine, da bi u narednom budžetu moglo da se to isplanira", kazao je Popović.
Labudović: Nije problem u novcu, nego u prioritetima
Poslanik Demokratskog fronta, Emilo Labudović, kazao je da nije problem u novcu, nego u prioritetima.
„Ministar prizna da je 180 miliona eura dato za garancije koje su pale istoga časa, a ovdje se radi o par miliona. Znači, nije problem u parama, nego u prioritetu“, dodao je Labudović.
Njegov kolega Janko Vičinić kazao je da ga nervira što poslanici Demokratske partije socijalista uvijek pitaju odakle pare kad treba pomoći najugroženijim kategorijama.
„Nijeste to pitanje postavljali kad je trebalo davati garancije sumnjivim investitorima“, rekao je Vučinić.
Poslanik pozitivne Crne Gore, Sršan Perić, rekao je da je predloženi zakon posljedica galopirajućeg siromaštva.
On je kazao da je je tragično da u državi koja troši milione na informacioni sistem nije moguće dobiti podatke. „Gdje god tražimo neki podatak, nema ga. Ako je tako, nema potrebe da trošimo toliki novac na softverska rješenja, nego da se on usmjeri ka socijali“, rekao je Perić.
Jelić je ocijenio da je predloženi zakon u suprotnosti sa direktivama Evropske unije koje se odnose na poglavlje 19.
„Tamo se traži povećanje stope zaposlenosti. Ovim zakonom vi je smanjujete, jer omogućavate ženama da prijevremeno odlaze u penziju“, pojasnio je Jelić.
Prema njegovim riječima, Predlog je i diskriminatorski, jer obuhvata samo one žene koje imaju radni staž.
Poslanik Socijalističke narodne partije, Radosav Nišavić, kazao je da nije saglasan sa tim da je Predlog suprotan evropskim direktivama.
„Ovim zakonom otvaramo nova radna mjesta, penzionisanjem žena koje stiču uslov za to“, pojasnio je on.
Damjanović je kazao da je otvoren za sve sugestije i amandmane na predložene dopune zakona. "Da otklanjamo manjkavosti ako ih ima, da unaprijedimo Predlog ako možemo, u mjeri mogućeg i finansijskih sredstava“, rekao je Damjanović.
On je kazao da taj zakon treba usvojiti maksimalnim konsenzusom, a ne preglasavanjem.
( Mina )