Na remontu u Bijeloj deset brodova

Na dokovima Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj na remontu je deset brodova, dok će u narednom periodu biti remontovano još sedam, saopštio je izvršni direktor kompanije, Petar Tušup.

On je naveo da su po tri od ukupno deset brodova koji se remontuju, iz Njemačke i Italije, jedan je iz Crne Gore, a ostali iz drugih evropskih zemalja. Tušup je dodao da ugovoreni remonti u narednom periodu čine uposlenje solidnim, ali ne toliko koliko se čini kad se navede broj brodova, jer obim poslova nije veliki.

„Podatak o broju brodova često može da zavara, jer treba praviti razliku između broja brodova prisutnih u Brodogradilištu i obima posla. U svakom slučaju, u situaciji u kojoj smo, obim posla nam omogućuje da funkcionišemo uz sve poteškoće sa kojima se već duže vrijeme suočavamo“, rekao je Tušup za Radio Jadran.

On je dodao da je jako važno da se zarade radnicima isplaćuju svakih 15 dana, kao što je to ustaljena praksa.

Vojska Crne Gore, kako je kazao, treba da uplati kompaniji određeni dio novca za remont njihovih brodova, koji će biti usmjeren za izmirivanje mjesečnih radničkih primanja, tako da zarade ne kasne.

Tušup je podsjetio da je kompanija imala veoma težak period u poslovanju u decembru 2013. godine, kada na dokovima nije bilo ni jednog broda. Tada je bilo teško obezbijediti zarade zaposlenima, s obzirom na to da se preduzeće finansira iz obrtnih sredstava.

„Već duže vrijeme ne možemo dobiti kredite kod poslovnih banaka, niti bilo šta drugo čime bismo nadomjestili prazan hod. Tako da čim dođe do pada uposlenja, kao što se tada desilo, nijesmo u mogućnosti da nekim kreditom premostimo period do boljih vremena“, naveo je Tušup.

On je dodao da se, osim dvije zarade koje su „iskliznule“, plate redovno izmiruju.

Tušup je rekao da će sporne dvije plate biti isplaćene, kada dozvole veće cijene, obim posla i bolje tržište.

On je saopštio da poslove dodatno opterećuje sprovođenje najavljenog programiranog stečaja, jer se povjerioci, pri samom spomenu stečajnog postupka, dodatno zabrinu.

„U takvoj atmosferi Brodogradilište posluje od juna prošle godine kada je i aktuelizovana priča o programiranom stečaju. Povjerioci se zabrinu za dugovanja koja imamo prema njima i to smo pregrmili bar deset do 15 puta do sada“, kazao je Tušup.

On je naveo da su ljudi shvatili da se stečaj, ipak, neće desiti sjutra, ali da je u takvim okolnostima teško poslovati.

„Svi su nervozni, radnike je teško motivisati. Danas je teško, a sjutra neizvjesno i svaka priča koja se oko stečaja, uglavnom još bespotrebno aktivira svako malo, nimalo ne doprinosi da se situacija olakša“, rekao je Tušup.

On je dodao da se 126 radnika prijavilo za treći krug raskida radnog odnosa sa Brodogradilištem uz isplatu otpremnine, što je do sada učinilo 100 radnika.

Vlada je usvojila predlog za rješavanje viška zaposlenih u Brodogradilistu, koji je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i zadužila taj resor da za otpremnine zaposlenih isplati 1,81 milion eura. Vlada je odlučila i da se sa budžetskih rezervi isplate zaostali doprinosi od, takođe, 1,81 milion eura

( Mina Business )