Zaostavština diktatora: Mermerni grad Ašgabat

Glavni grad Turkmenistana Ašgabat nalazi se usred centralnoazijske pustinje Karakum. Ova moderna metropola izgrađena je gotovo cijela od bijelog mermera, piše BBC.

Mnogi koji su posjetili ovu zemlju kažu da glamur i ljepota koju ovaj grad poseduje štrči u centralnoj Aziji, dok se građevine od bijelog mermera nižu duž ogromnih bulevara i parkova prepunih fontana.

Ašgabat je idealni spoj arhitekture Las Vegasa i komunističkih građevina, a po raskoši može da se poredi sa Dubaijem i Abu Dabijem, a 2013. godine je upisan u Ginisovu knjigu rekorda kao grad koji ima najviše mermernih građevina.

Grad zauzima površinu od 22 kvadratna kilometra na kojoj se nalaze 543 zgrade koje su prekrivene sa 4,5 miliona kubnih metara italijanskog mermera.

Zabavni park "Alem" ima vrtešku koja je 2012. proglašena za najveću na svetu.

Ovaj grad ponovo podignut, nakon što je 1948. godine veliki raznorni zemljotres uništio gotovo cijeli stari grad i pritom usmrtio 110.000 ljudi. Tada je Vlada izgradila Ašgabat u standardnom stilu Sovjetskog saveza, ali je 1991. Saparmurat Nijazov kada je postao prvi predsjednik nezavisnog Turkmenistana sve građevine potpuno redizajnirao.

Vladavina Nijazova naziva se i "zlatnim dobom Turkmenistana", iako neki smatraju da je njegov redizajn doprinio da grad djeluje čudno, sterilno i prazno.

Uveče, sve bijele zgrade se osvjetljavaju neonskim svijetlima, te mnoge Ašgabat podsjeća na Las Vegas, a Svadbena palata svakog minuta mijenja boje i djeluje kao disko kugla.

Nekadašnji predsjednik Nijazov imao je čudna pravila tokom svoje ekscentrične diktature. Recimo, muškarci nisu mogli da imaju dugu kosu ni bradu, opera je bila zabranjena, kao i psi. Takođe, Nijazov je promjenio nazive mjeseca u godini i nazvao ih po članovima svoje porodice. Strani mediji su ga kritikovali zbog svog totalitarizma i diktature jer je i fotografisanje državnih građevina bilo zabranjeno.

Primarni cilj Nijazova je bilo oživljavanje turkmenistanske kulture. On je napisao knjigu pod nazivom "Ruhnama" ili u prevodu "Knjiga o duši". Knjiga se izučava u školama kao smjernica ljudima Turkmenistana kada su u pitanju njegove duhovne i moralne ideje.

U ovom gradu nalazi se u džamija Ertugrul Gazi, poznata i kao Azadi džamija, koja je identična replika instanbulske Plave džamije.

Po podacima Svjetske turističke organizacije, Turkmenistan je sedma najmanje posjećena zemlja na svetu i ima oko 7000 posjetilaca godišnje. Ipak mnoge turiste odbijaju striktni uslovi za dobijanje vize, a oni koji putuju bez agencije mogu da dobiju vizu na samo tri dana. Novi predsjednik Grubanguli Berdimuhamedov želi da ovo promjeni i da otvori Turkmenistan ka svijetu. Uložio je 1.5 milijardi dolara u izgradnju turističkog centra na Kaspijskom moru i nada se da će tako privući još posjetilaca.

Oko 70 posto regije Turkmenistana je pustinja, a ispod pijeska nalazi se četvrti najveći rezervoar gasa na svetu. Zbog ovoga, zemlja je izuzetno napredovala finansijski. Jedno od najinteresantnijih mjesta u Turkmenistanu je krater Darvaza, koji je zapravo rezervoar prirodnog gasa. Sovjetska vlada je otkrila ovaj krater 70-ih godina, a da bi spriječili izlivanje otrovnog gasa u okolna sela, naučnici su zapalili metan misleći da će izgoreti u roku od par dana. Četiri decenije kasnije, vatra i dalje gori i može se videti i sa nekoliko stotina kilometara razdaljine. Nije ni čudo što ga lokalno stanovništvo zove "vrata pakla".

Galerija

( Vijesti online )