Plavljani i NVO u borbi za opstanak prokletijskih voda
"Ovo je jedna biološka i ekološka katastrofa za stanovništvo. Kad nestaje rijeka, kad se stavi u cijevi, nestaje život", kaže sedamdesetosmogodišnji Sali, čija kuća se nalazi na 100 metara od mjesta na rijeci Komarači, gdje je planirana izgradnja mini hidroelektrane
U naizgled netaknutom zaseoku, smještenom u Prokletijama, planira se izgradnja vodozahvata za jednu od pet mini hridroelektrana u plavskoj opštini. Ukoliko radovi na rijeci Komarači počnu, Sali Kandić biće jedan od onih koji neće imati odakle da napaja stoku. "To znači jedna opšta biološka i ekološka katastrofa za ovo stanovništvo. Kad nestaje rijeka, kad se stavi u cijevi, nestaje život.Nema proljeća, jeseni, nema slavuja, ptičice da se čuje, samo kukavica može da kuka šta radi Vlada Crne Gore", kaže Sali.
Da hidrolektrane negativno utiču na sliv Lima, Plavljani su se uvjerili tokom rada dvije takve na Babinopoljskoj rijeci, u čije planiranje, ističe predsjednik mjesne zajednice, nijesu bili uključeni. Iako je predviđeno da 12 posto vode prolazi koritom, obično nema ni kapi, jer svu vodu vuku cijevi, kažu mještani. Ovoga puta, turbine su ipak bile ugašene. "Danas smo došli da vidimo vodozahvat, međutim, oni su pustili vodu kao da ne uzimaju vodu uopšte, a mještani kažu da je nije bilo kapi vode u vodotokovima, ni u Jarskoj, Komarači. Sve je bilo zahvaćeno i uzeto za proizvodnju električne energije", ističe Adem Baković, inače biolog po struci.
Tokom izvođenja radova za potrebe izgradnje dvije hidrocentrale u plavskoj opštini, veliki dio NP Prokletije je devastiran. Problem pojedinim mještanima predstavlja I to što im je na ovaj način onemogućen prilaz imanjima.
U borbi za očuvanje voda, građani Plava imaju apsolutnu podršku nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine. Smatrajući da su neisplative i neodržive, iz Green home su još 2014. apelovali na Ministarstvo ekonomije da pri odlučivanju o izgradnji hidroelektrana ne smiju zanemariti potrebe stanovništva.
"Kada je počeo proces planiranja, nedostajale su vodne osnove za planiranje malih hidroelektrana. Tadašnji Zakon o vodama definisao je postojanje Strategije upravljanja vodama, Vodnog informacionog sistema, Katatrsta vodotoka sa ekološkim karakteristikama, planova upravljanja vodama, a nijedan od ključnih dokumenata nije postojao", ističu iz NVO Green home.
Da stanovnici Plava plaćaju ceh prethodne vlasti, smatra i odbornik Skupštine Opštine Plav, Iber Hoti. Iako ovaj problem još nije na dnevnom redu u lokalnom parlamentu, on vjeruje da do izgradnje planiranih 5 hidroelektrana neće doći.
"Ne daj Bože da smo mi protiv boljitka, protiv ulaganja, al da to bude za dobro naroda.+Ja sam ubijeđen da je veliki broj odluka posebno zadnje za vrijeme Orhana Šahnmanovića duboko protivzakonite. Treba preispitati svaku odluku koja je donešena u Plavu, pa je na osnovu toga donijelo Ministarstvo ili neki drugi organ", navodi Hoti.
Tokom posjete koja je organizovana sa namjerom da se javnost upozna sa problemima lokalne zajednice, nijesmo uspjeli da saznamo da li predsjednik opštine smatra da su njihove primjedbe opravdane, a odgovore na postavljena pitanja nijesmo ni naknadno dobili. Nadajući se boljem životu, Plavljani su istrajni u jednom, a to je da će ipak uspjeti da sačuvaju vode i rijeke prokletijskih planina.
Galerija
( TV Vijesti )