Ivanović: Neki su u Vladi sumnjali u uslove Arapa

Iako je Vlada sredinom februara dala saglasnost na potpisivanje ugovora o kreditu za poljoprivredu vrijednom 50 miliona dolara (oko 37 miliona eura) sa Abu Dabi Fondom za razvoj (ADFD), još nije poznat datum kada će on biti potpisan.

Planirano je da termin potpisivanja ugovora bude 16. februar, ali je rok prolongiran.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, koji treba da predvodi crnogorsku delegaciju na potpisivanju ugovora, objasnio je da se od tog termina odustalo jer su na sjednici Vlade, kada je razmatrana informacija o pregovorima sa ADFD, pojedini članovi postavili pitanje uslova kreditiranja. On je saopštio da je zbog toga Vlada odlučila da obezbijedi dodatni rok za eventualno dostavljanje boljih alternativnih ponuda.

“Kako u datom roku nije dostavljen nijedan bolji predlog, nakon što je ponovo razmotrila informaciju koju je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede i predlog ugovora, Vlada je dala zeleno svjetlo da se on potpiše. Očekujemo da ubrzo sa ADFD usaglasimo termin potpisivanja ugovora", odgovorio je Ivanović “Vijestima”.

Ministarstvo poljoprivrede je informisalo Vladu da će, kada se potpiše ugovor, objaviti javni poziv po jasno definisanim kriterijumima i procedurama za plasman novca. Te procedure će se definisati u operativnom priručniku projekta koji će Ministarstvo uraditi nakon potpisivanja ugovora.

Upravni odbor arapskog fonda je u junu prošle godine odobrio finalnu ponudu za kredit po kamatnoj stopi od 2,5 odsto, grejs period od četiri godine i roku vraćanja od 17 godina.

O novcu koji je namijenjen poljoprivredi javnost je obaviještena u februaru 2013. godine, kada je crnogorska delegacija, koju je predvodio premijer Milo Đukanović, obavila sa arapskim fondom prve razgovore.

Nakon toga, u novembru 2013. godine ADFD je odlučio da ponudi 50 miliona dolara po kamati od četiri odsto, grejs periodom od tri godine i rokom vraćanja kredita od 12 godina. Ministar Ivanović je tada zvanično saopštio da je novac odboren i da će to biti dovoljno za poljoprivredu.

Vlada je tražila bolje uslove kreditiranja, pa joj je u februaru prošle godine ponuđena kamata od 3,5 odsto, grejs period od tri godine i rok vraćanja od 14 godina, a u junu 2014. godine stigla je finalna ponuda.

Ivanović je rekao da su sa ADFD usaglasili dugoročni namjenski kredit te da su to najpovoljni uslovi kreditiranja, prije svega, zbog grejs-perioda i roka otplate.

“Poljoprivreda je niskoakumulativna grana privrede i vrijeme ima presudnu ulogu kod novih zasada, uvećanja stočnog fonda, pa i izgradnje prerađivačkih kapaciteta”, istakao je ministar.

Ivanović nije precizirao koliko iznosi naknada za nepovučeni novac.

On je objasnio da država nije u obavezi da povuče cjelokupni znos, ali da na osnovu do sada iskazanog interesovanja vjeruje da će se povući svih 50 miliona dolara.

Novac će se plasirati posredstvom državnog Investiciono razvojnog fonda (IRF) koji će imati isključivo komisionu ulogu (posrednik u distribuciji kredita) i koji će potpisati ugovor.

Kamata 2,5%, obrada o trošku države

Ugovorena kamatna stopa od 2,5 odsto biće i kamata koja će se ponuditi korisnicima kredita, jer će svi troškove kreditnog aranžmana biti pokriveni iz budžeta Ministarstva poljoprivrede.

“Ministarstvo je prihvatilo da sve poslove oko realizacije tog aranžmana uradi besplatno, a sve u namjeri da poljoprivrednici dobiju sredstva po što povoljnijim uslovima. Zauzvrat, od korisnika kredita očekujemo nova radna mjesta, rast proizvodnje i izvoza, jer je u pitanju namjenski kredit. Pored kamatne stope, postoji i trošak obrade kredita koji iznosi 0,5 odsto, što je uobičajena bankarska praksa”, naveo je Ivanović.

Valutni rizik snose korisnici kredita, ali ga mogu ublažiti

Ivanović je rekao da će se kredit odobriti u američkim dolarima i da njegovi korisnici, a ne država, preuzimaju eventualni valutni rizik.

Euro je u odnosu na dolar od aprila prošle godine izgubio oko 35 odsto svoje vrijednosti, a od početka ove godine oko 12 odsto. Evropska centralna banka će u narednih godinu i po emitovanjem obveznica podsticati valutnu inflaciju u cilju veće potrošnje i rasta izvoza iz zemalja EU. Zbog toga se očekuje da će euro u odnosu na dolar postepeno padati u cijelom ovom periodu.

“Kredit je namijenjen velikim korisnicima koji imaju pristup tržištu na kojem ostvaruju prihode i u dolarima. To znači da korisnici kredita koji prodaju svoje proizvode u zemljama iz kojih prihoduju dolare zapravo nemaju valutni rizik. Dodatno, jedan dio opreme za potrebe poljoprivrede nabavlja se iz zemalja koje koriste dolar, a ne euro. Smatram da je važno da diverzifikujemo rizike poslovanja i iskoristimo taj namjenski kredit da otvorimo nova tržišta za naše poljoprivredne proizvode. Transakcioni troškovi su potpuno isti kao i kod bilo kog drugog kredita i zavise od bankarskog sektora. Troškovi konverzije u slučaju da se konverzija vrši, zavise od Centralne banke Crne Gore”, rekao je Ivanović.

Kako je dodao, ne želi da tu kreditnu liniju upoređuje sa bilo kojom drugom i da je “uvijek više vjerovao rezultatima nego priči”.

“O svim raspoloživim kreditnim linijama u Crnoj Gori kazaće sami korisnici. Važno je da razumijemo da svi oni koji razmišljaju da započnu da se bave poljoprivredom ili ne spadaju u velike korisnike, imaju na raspolaganju druge kreditne linije. Ali bez obzira na to da li su korisnici kredita veliki ili mali, najvažnije je da kredit namjenski upotrijebe za razvoj poljoprivredne proizvodnje”, kazao je Ivanović.

( Marija Mirjačić )