CDU o Sutorini: Nedopustiv nedostatak akcije crnogorske diplomatije

Nedopustiv nedostatak akcije crnogorske diplomatije po pitanju Sutorine u ovom trenutku djeluje zabrinjavajuće, ocijenjeno je iz Crnogorske demokratske unije (Cdu).

Član Predsjedništva Cdu, Draško Jovanović, kazao je da spor oko Sutorine polako prerasta u krizu između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH) koja se, dodao je, ako je suditi prema inostarnim komentarima, sve više produbljuje.

Kako je rekao, zvanična Podgorica je, zbog otvaranja pitanja Sutorine, najprije izrazila zabrinutost, a nakon toga odgodila slanje ambasadora u Sarajevo.

„Reakcije najviših crnogorskih zvaničnika su bile jedinstvene u osudi ovog u suštini besmislenog spora, ali kako vrijeme prolazi, a problem ne nestaje sam od sebe, tako crnogorska diplomatija još jednom potvrđuje svu inertnost svog djelovanja“, naveo je Jovanović.

Prema njegovim riječima, pitanje Sutorine je pokrenulo nekoliko pojedinaca iz BiH, željnih uglavnom lične promocije i prisustva u medijima, „pri čemu nije važno što se zahtjevom za mijenjanjem granica ozbiljno kruni međunarodni ugled BiH i ruši kredibilitet njenih institucija, nego je važno da se osvoji koji poen na bosanskoj političkoj sceni“.

„Indikativno je da se problem Sutorine aktualiziovao u BiH u momentu kada se ta zemlja stavlja pod jače okrilje EU, kao i najavama NATO-a da je spreman da aktivira MAP (Membership Action Plan) za BiH čime je i opstanak cjelovite BiH sve izvjesniji“, ocijenio je Jovanović.

On smatra da se otvaranjem i produbljivanjem pitanja Sutorine, odnosno državne granice, nastoji usporiti put ka EU i NATO integracijama. „Za Crnu Goru koja do kraja godine očekuje poziv u punopravno članstvo NATO, ovo može biti potencijalno posebno neprijatno“.

„EU i NATO integracije Crne Gore ovim pitanjem nijesu ugrožene, što je uostalom i jasna poruka sa međunarodnih adresa. Međutim, opterećivanje Crne Gore i BiH do sada nepostojećim graničnim problemom koji evidentno raste, potencijalno može uzrokovati probleme objema državama na njihovom evroatlanskom putu“, kazao je Jovanović.

On je podsjetio da je BiH, prije nego je međunarodno priznata kao samostalna država, pristala na postojeće granice i odrekla se pretenzije na teritoriju Crne Gore.

„Dvije države su nedavno okončale šestogodišnji posao razgraničenja, ali je umjesto potpisivanja dogovora uslijedila iznenađujuća inicijativa bosanskog poslanika SDP-a Denisa Bećirovića da se Ugovor o državnoj granici sa Crnom Gorom ocijeni neprihvatljivim“, naveo je Jovanović.

Taj ugovor, kako je rekao, koji čeka verifikaciju bosanske strane, pogrešno je predstavljen prije svega bosansko-hercegovačkoj javnosti.

„Njime se, naime, ne spori postojeće pravno i faktičko stanje da je Sutorina u posjedu i granicama Crne Gore. Dakle, ugovor ne dira postojeću granicu, već deklariše stanje na terenu i bliže reguliše odgovarajuća konkretna pitanja – poput graničnih prelaza i pružanja linija razgraničenja ili graničnih pojaseva u pojedinim djelovima 268 km duge granice između dvije države“, kazao je Jovanović.

Da bi to pitanje, kako je naveo, i zaista postalo spor i dobilo sudski epilog, neophodno je da bude iznijeto na rješavanje pred Međunarodni sud pravde ili drugi arbitražni sud, a za tako nešto je potrebna prethodna saglasnost Crne Gore.

„Otvaranjem pitanja Sutorine, BiH, gledano po svim međunarodnim uzusima, pokazuje da ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet susjedne Crne Gore i da nije spremna da radi na unapređenju bilateralnih odnosa“, smatra Jovanović.

To je, kako je dodao, veoma negativna poruka zemljama u regionu, kao i evropskim i globalnim partnerima o spremnosti da se sporazumno uređuju otvorena pitanja sa drugim državama.

Reakcije bosanskih javnih ličnosti na otvaranje problema Sutorine, odnosno granice sa Crnom Gorom su, kako je rekao, uglavnom negativne.

„Reakcije sa međunarodnih adresa nijesu pokazale nimalo simpatija za pokretanje problema Sutorine od strane BiH. Počevši od upozorenja američkog kongresmena Tarnera bosanskim funkcionerima, preko komentara više spoljnopolitičkih analitičara pa do skorašnje izjave slovenačkog ambasadora u Crnoj Gori“, naveo je Jovanović.

Ono što, kako je rekao, u ovom trenutku djeluje zabrinjavajuće je nedopustiv nedostatak akcije crnogorske diplomatije po pitanju Sutorine. „Činjenica je da ni jedna državna institucija pa tako ni diplomatija ne može biti nezavisna od političke volje u svom djelovanju, ali u stručnom pogledu mora da ima što veći stepen samostalnosti“.

„Poslije početnih pravovremenih reakcija predsjednika, premijera i ministra vanjskih poslova Crne Gore, a kako nije došlo do nestajanja problema Sutorine nego do njegove dalje evolucije, to nečinjenje je još primjetnije“, kazao je Jovanović.

Umjesto da se iskoristi trenutak, dodao je, po Crnu Goru povoljna situacija i evidentna međunarodna podrška, čeka se da se stvar rješi sama po sebi što je potpuno pogrešan i amaterski pristup. „U posljednje vrijeme nema izjava crnogorskog ministra vanjskih poslova tim povodom, niti smo čuli ili vidjeli nastup nekog drugog crnogorskog diplomate“.

„U očekivanju dobijanja poziva za članstvo u NATO do kraja ove godine, nema većeg prioriteta za crnogorsku diplomatiju od maksimalnog angažovanja po tom osnovu“, smatra Jovanović.

Članstvo Crne Gore u NATO, rekao je, definitivno prevazilazi okvire same Crne Gore i predstavlja širi predmet interesovanja. „Zbog toga je neophodno uložiti dodatne napore i pravovremeno reagovati na eventualne opstrukcije bilo da se zovu Sutorina ili drugačije“.

( MINA )