Austrijanci ne odustaju od Grlje

Ni četiri godine nakon dobijanja svih dozvola od države da gradi malu hidroelektranu (mHE) na vodotoku rijeke Grlja u opštini Gusinje, austrijska kompanija Energie Zotter Bau ne uspijeva da započne tu, četiri miliona eura vrijednu investiciju.

Grupa mještana ne dozvoljava početak radova strahujući “da će taj energetski objekat narušiti prirodnu okolinu”.

Predstavnici investitora su u više navrata razgovarali sa njima u pokušaju da ih ubijede da mHE neće imati nikakav negativan uticaj, ali uzalud. Svaki put su dobijali isti odgovor - Ovdje nećete graditi.

„Nedavno smo opet posjetili Gusinje i pokušali da sa čelnicima novoosnovane opštine vidimo kako možemo da riješimo problem koji već predugo traje, ali i košta“, rekao je za „Vijesti“ predstavnik investitora Danilo Fras.

On je ponovio da gradnja male hidroelektrane na Grlji u mjestu Vusanje ni po čemu ne može ugroziti životnu sredinu, jer tehnologija koja se primjenjuje u gradnji ali i samo funkcionisanje objekta nakon izgradnje u saglasnosti sa standardima „zelene“, odnosno, obnovljive energije.

„Očekujemo da se i Opština Gusinje aktivno uključi u rješavanje ovog problema“, naveo je Fras.

Kompanija se, prema njegovim riječima, bavi isključivo izgradnjom mHE i u tome imaju, kaže, bogato iskustvo.

„I to ne samo u Austriji, već i na teritoriji bivše Jugoslavije - u oba entiteta u Bosni i Hercegovini i Makedoniji smo izgradili sedam mHE, a ove godine očekujemo završetak izgradnje još četiri. Te investicije, vrijedne više od 22 miliona eura, realizovane su upravo u periodu od 2008. godine, kada smo se prvi put pojavili kao zainteresovani investitor u Crnoj Gori“, rekao je Fras.

On je pozvao predstavnike Opštine Gusinje i Mjesne zajednice Vusanje da formiraju tim koji bi obišao njihove objekte u okruženju i na licu mjesta se uvjerili da oni ne narušavaju životnu sredinu.

Fras je kazao da su u međuvremenu intenzivirani kontakti sa Ministarstvom ekonomije, u kojem, sudeći po odgovorima na pitanja „Vijesti“ o ovom problemu, gube strpljenje. Kažu da će, ako koncesionar ne „otkloni prepreke za dalju realizaciju projekta, pristupiti procesu sporazumnog raskida ugovora“.

„Imajući u vidu da je do nemogućnosti implementacije projekta došlo iz objektivnih razloga...Ministarstvo je zaključilo da je najsvrsishodnije ponuditi koncesionaru sporazumni raskid ugovora, čime bi se izbjeglo eventualno otvaranje sudskog procesa u vezi sa pomenutim ugovorom. Tekst sporazumnog raskida ugovora je poslat koncesionaru na razmatranje i komentarisanje u maju 2014. godine“, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Fras navodi da je upravo Ministarstvo nadležno da riješi problem, s obzirom da se radi o tzv. DBOT aranžmanu, odnosno, da je u pitanju koncesioni ugovor na osnovu koga poslije 30 godina rada, mHE prelazi u vlasništvo države.

Iz Ministarstva navode da je koncesionar odbio potpisivanje sporazumnog raskida ugovora, jer su htjeli da daju šansu pregovorima sa novoformiranim lokalnim vlastima u Gusinju. Tvrde i da koncesionar nije formirao koncesiono preduzeće „na propisan način, niti dostavio bankarsku garanciju na način definisan ugovorom“.

Čanović omanuo u prognozi za ostale hidroelektrane

Što se tiče ostalih projekata malih hidroelektrana u Crnoj Gori, iz Ministarstva ekonomije su saopštili da se realizacija ostalih ugovora “odvija utvrđenom dinamikom, u okviru ugovornih faza i svi ugovori su pokriveni bankarskim garancijama”.

“Imajući u vidu da je do sada izdato 16 građevinskih dozvola, u 2015. godini se očekuje puštanje u rad nekoliko mHE. Vlada je u cilju optimalne valorizacije raspoloživog hidropotencijala do sada zaključila 21 ugovor o koncesiji za izgradnju 41 mHE ukupne instalisane snage oko 72 MW i planirane godišnje proizvodnje od oko 244 GWh. Okvirna vrijednost investicija u sve predviđene mHE je 109 miliona eura”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović je prije dvije godine bio optimističniji, on je u februaru 2013. godine, nakon sjednice Vlade, najavio da će za dvije godine snaga izgrađenih malih hidroelektrana biti oko 100 megavata.

“Ukupna vrijednost tog projekta je oko 140 miliona eura i on bi trebalo da bude završen u naredne dvije godine”, kazao je Čanović tada.

( Rajko Milić )