Herceg Novi: Kolektor ruši ograde, kuće i utvrđenja

Zbog radova na kanalizacionom kolektoru na hercegnovskom šetališu Pet Danica oštećeni su potporni zidovi, ograde, ali i stambeni objekti zbog čega su vlasnici podnijeli ili najavili tužbe protiv izvođača radova - turske kompanije Ćeltićoglu.

U opasnosti su i vrijedni spomenici kulture: tvrđava Forte Mare i južni djelovi gradskih zidina, jer su radovi započeti i u njihovoj blizini. Iako za sve radove koji se izvode na kulturnom dobru, odnosno, na području njegove zaštićene okoline, neophodna saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ona nije dobijena. Kako je “Vijestima” saopšteno iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara oni nisu izdali „Saglasnost na Projekat kanalizacionog sistema u Herceg Novom, jer im projekat nije ni dostavljan na davanje saglasnosti”.

Inspekcije obaviještene

“Uprava je, nakon što je 11.03.2015.godine obaviještena o izvođenju radova u blizini kulturnih dobara i to južnog dijela Gradskih zidina i Tvrđave Forte Mare o radovima, istog dana, obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i zatražila izlazak na lice mjesta inspektora nadležnog za zaštitu kulturnih dobrana”, kazala je Marija Popović načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor.

Tvrđava Forte Mare, jedna je od bolje očuvanih hercegnovskih utvrda čiju je gradnja počeo Herceg Stjepan Vukčić Kosača u prvoj polovini 15. vijeka.

U turskom vremenu tvrđava je dobila današnje gabarite, a Turci su je u više navrata dograđivali i uređivali. Pretpostavlja se da su najobimniji radovi izvedeni poslije 1542. jer se od tog vremena pominje kao jaka kula ili kula Abas paše. Osvajanjem Herceg Novog Mlečani su uradili obnovu kule. Dolaskom Austrougarske na prostore Boke tvrđava se uklapa u fortifikacioni sistem odbrane ulaza u Bokokotorski zaliv. Danas je na tom zaštićenom spomeniku kulture ljetni bioskop i diskoteka.

Mlečani obnavljali i grad i spomenike

Kao urbanističko, arhitektonska i ambijentalna cjelina 1984. godine i tvrđava Citadela je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Crne Gore. Temelj Citadele postavio je, prema istorijskim podacima, bosanski kralj Tvrtko koji je 1381. godine osnovao grad.

Stradala je u 17. vijeku u zemljotresu 1667. godine i u bitkama Mlečana sa Turcima. Mlečani su u vrijeme kada su osvojili grad obnovili ga, kao i Citadelu koja je u vrijeme njihove 110 godina duge vladavine i uvećana.

Potrošen novac za obnovu poslije zemljotresa 1979.

Zub vremena godinama je razarao tvrđavu Citadela, a početkom 20. vijeka izgradnjom željezničke pruge građevina je bila “dobro , iako ne vidljivo uzdrmana”. Posljednji “udarac” Citadela je zadobila u razornom zemljotresu 1979. godine kada se jedan dio obrušio u more.

Iako su poslije zemljotresa bila namijenjena sredstva za obnovu Citadele ona su utrošena za izgradnju domova kulture, a za tvrđavu na morskoj obali urađen je samo program sanacije u kome je preciziran okvirni program rekonstrukcije Citadele i njegova buduća namjena.

Sada je tvrđava ponovo ugrožena, Uprava za zaštitu kulturnih dobara obavijestila je nadležnu inspekciju, pa u Herceg Novom čekaju njihovu reakciju.

( Slavica Kosić )