Green Home: Koliko će iznositi troškovi emisija CO2 iz drugog bloka TE Pljevlja
“Procijenjeni trošak emisija CO2 iz novog bloka u Pljevljima bi bio između 6.6 i 39.8 miliona eura godišnje za postrojenje od 220MW"
U Crnoj Gori, koja nastoji da poveća kapacitet proizvodnje električne energije iz uglja, taj neobnovljivi izvor je u 2012. godini činio 49 odsto proizvodnje električne energije. Procijenjeno je i da su dodatni zdravstveni i socijalni troškovi emisija NOx, SO2 kao i čestica PM u 2014. godini bili 398 miliona eura. Pored toga Crna Gora planira da nastavi i eventualno proširi korišćenje uglja i proizvodnju električne energije iz uglja, sa novim 220-250MW postrojenjem koje je planirano da se izgradi u Pljevljima, navodi se u izvještaju “Klimatske promjene: Vrijeme je da energetska zajednica krene u akciju”, koji je radila međunarodna organizacija SEE Bankwatch network.
“Bez adekvatnih i jasnih smjernica, realan trošak novog postrojenja, uključujući ekološke i sa klimatskim promjenama povezane eksterne troškove, imaće značajan uticaj na dugoročni razvoj Crne Gore. Tokom vijeka trajanja elektrane (oko 40 godina), očekuje se da će energetska zajednica uvesti sistem za trgovanje emisijama (kao što ima u EU) ili će biti uveden neki drugi sistem u kojem emisije CO2 moraju biti plaćene (poput poreza na CO2 ili nešto drugo)”, navodi se u izvještaju.
U bilo kom slučaju, kako se navodi, emisije CO2 će morati da se plate, a udio lignita u električnoj energiji će imati značajan trošak.
“Procijenjeni trošak emisija CO2 iz novog bloka u Pljevljima bi bio između 6.6 i 39.8 miliona eura godišnje za postrojenje od 220MW (cijena CO2 koja se očekuje do 2025. bi bila 5-30 eura po toni). Smatramo da se ovi troškovi moraju uzeti u obzir prilikom ekonomskih proračuna o isplativosti nove termolektrane u Pljevljima i određivanja stvarne cijene ovog postrojenja, jer cifra od oko 300 miliona eura koja se pominje od strane Vlade je daleko od realne, jer ne uključuje troškove životne sredine i zdravstvene troškove”, navode u NVO Green Home.
To, kako su kazali, potvrđuje i na to upozorava i slučaj TE Šostanj u Sloveniji koja je prilikom izgradnje bloka 6 svoje troškove izgradnje procijenila na oko 600 miliona eura da bi cifra na kraju dostigla nevjerovatnih 1,43 miliarde eura.
“Uzimajući u obzir činjenicu da se moraju platiti troškovi CO2 iz novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz uglja i gasa, ovim izvještajem je procijenjeno da bi bilo jeftinije sagraditi vjetroelektrane nego postrojenja za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, ako se mogu pronaći pogodne lokacije. Vjerovatni troškovi izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva i troškova CO2 za prvih 10 godina rada (2020-2030, sa prosječnom cijenom CO2 od 30 eura po toni) bi se podigli na 1,4 milijarde eura, dok ekvivalentna količina energije vjetra - čak uzimajući u obzir da treba više instaliranog kapaciteta kako bi se dostigla ista količina energije— bi koštala oko 1 milijardu eura”, kazali su u Green Homeu.
Pored toga, kako navode, Crna Gora je samo u 2012. godini imala gubitke od 695 GWh ili oko 22,2 miliona eura zbog gubitaka električne energije u prenosu i distribuciji (ne uključujući bespotrebno korišćenje i lošu izolaciju).
“Rješavanje problema neefikasnosti elektroenergetskog sistema smanjio bi teret na domaćinstva i takodje smanjio energetsko siromaštvo. Uštedom od 22,2 miliona eura godišnje smanjenjem gubitaka električne energije, može pomoći razvoj investicija u energiju vjetra, solarnu energiju i održive kapacitete biomase. Postoje značajne prednosti zapošljavanja i zdravstvenih ušteda, koji nastaju kroz ulaganje u energetsku efikasnost domaćinstava, industrije i transporta. Ovo pruža jasan podsticaj za ulaganje u lokalna rješenja”, navodi se u saopštenju Green Homea.
Budući da Crna Gora planira da izvozi električnu energiju, uključujući i tržište EU, prilikom donošenja odluka o izgradnji novih energetskih objekata zasnovanih na fosilnim gorivima mora se, smatraju u Green Homeu, uzeti u obzir mogućnost da EU može pooštriti ograničenja na uvoz energije iz fosilnih goriva kako bi izbjegla curenje štetnih emisija.
“Iako Crna Gora još nije trenutno u obavezi da plaća emisije CO2, cijene njegovog emitovanja se moraju primjeniti kako bi nadležne organe i investitire upoznali sa mogućim dodatnim troškovima novog postrojenja termoelektrane. Crna Gora planira da uđe u EU i samim tim emisije CO2 moraju biti plaćene. Lignit će u proizvodnji električne energije imati značajan trošak i ako se ovo pitanje zanemari do pristupanja EU, rezultiraće iznenadnim nepredviđenim visokim ekonomskim troškovima”, kazali su u Green Homeu.
Crna Gora kao i zemlje regiona koje su obuhvaćene izvještajem (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Moldavija, Srbija i Ukrajina) suočava se sa jednostavnim izborom, kažu u Green Homeu.
“Da se zaključa u zastarjeloj prošlosti zapletenoj u fosilnim gorivima, što aktuelni energetski planovi donose ili da se uskladi sa sigurnim, čistim i jeftinijim energetskim sistemima, koje Evropska unija gradi u ovom trenutku. Ove nalaze su indirektno potvrdili i članovi Evropskog parlamenta koji su prošle sedmice uputili pismo Energetskoj zajednici, izražavanjući iskrenu zabrinutosti za budućnost energetskog sektora u zemljama Jugoistočne Evrope. Oni od Energetske zajednice traže da osigura da sve zemlje zadovolje sve relevantne uslove u oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promjena kao i socijalne uslove pri razvijanju njihovih energetskih politika kako Jugoistočna Evropa “ne bi postala deponija za prljave energetske projekte”.
( Vijesti online )