Grupa NVO pisala Markoviću: Da od Albanije traži da zaustave dalju gradnju mHE na Cijevni

Crnogorske nevladine organizacije uputile su otvoreno pismo premijeru Dušku Markoviću, u kojem traže da kod albanskog premijera Edija Rame inicira obustavljanje izgradnju malih hidroelektrana na rijeci Cijevni, na teritoriji Albanije, sve dok se ne utvrde činjenice u vezi sa tim projektima.

Zahtijevaju i da se u postupak uključi crnogorska stručna i laička javnost.

U zahtjevu koji potpisuju Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Biciklo.me, NVO Ljubitelji prirode Expeditio, Green Home, Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM) i Društvo mladih ekologa Nikšić, podsjećaju da je na teritoriji Albanije u toku izgradnja jedne, a među lokalnim stanovništvom govori se oko 14 planiranih mHE na rijeci koja je prepoznata kao međunarodno i nacionalno zaštićeno područje.

"Kanjon rijeke Cijevne je Emerald stanište, shodno kriterijumima Savjeta Evrope i Bernskoj konvenciji, a samim tim je i jedan od kandidata za buduće Natura 2000 zaštićeno područje. U Crnoj Gori, kanjon rijeke Cijevne nedavno je proglašen spomenikom prirode (III IUCN kategorija), a rijeka Cijevne predstavlja jednu od izuzetnih prirodnih vrijednosti sliva rijeke Morače i Skadarskog jezera koji uživa poseban stepen zaštite (Nacionalni park i Ramsar močvarno stanište od međunarodnog značaja)", navodi se u pismu Markoviću.

Podsjećaju i da su Vlada Crne Gore i Albanije u julu potpisale sporazum koji reguliše aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmjene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti.

"Sporazum bi trebalo da ima za cilj zajedničko djelovanje dvije države, zajedničke infrastrukturne radove na zaštiti od poplava i nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka. Svega tri mjeseca nakon potpisivanja ovog važnog dokumenta iznenadio nas je zastrašujući prizor trajne devastacije velikih razmjera u dijelu vodotoka Cijevne koji prolazi kroz Albaniju", navodi se u pismi Markoviću.

Civilni sektor u Crnoj Gori je, kako navode, posebno iznenađen i zabrinut "činjenicom da su crnogorske nadležne institucije do sada uradile jako malo ili gotovo ništa kako bi se na adekvatan način zaštitio ovaj spomenik prirode".

"Ovo je posebno alarmantno kada se ima u vidu pregovaračko poglavlje 27, koje je već sada dovoljno problematizovano ostalim, dokazanim slučajevima nebrige državnih institucija o životnoj sredini. Iznad svega, zabrinjava nespremnost za pravu saradnju sa civilnim sektorom i sada već očigledno držanje ukupne crnogorske javnosti u mraku kada je u pitanju problem sa rijekom Cijevnom", navodi se u pismu.

Podsjećaju i da je Ustavom Crne Gore propisano da „svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava". Dodaju i da je, prema Zakonu o zaštiti prirode, država u obavezi da podstiče učešće građana i nevladinih organizacija u procesima donošenja i realizacije odluka i mjera od značaja za zaštitu prirode, dok je prema ESPOO konvenciji, civilni sektor posebno identifikovan kao mjerodavan mehanizam učešća javnosti.

"Imajući u vidu da postoje ogromne nepoznanice sa onim što država Albanija planira na Cijevni, očekujemo da tokom zvaničnog sastanka sa premijerom Albanije, gospodinom Ramom, inicirate obustavljanje dalje izgradnje mHE na rijeci Cijevni na teritoriji Albanije dok se ne utvrdi činjenično stanje i ne uključi crnogorska stručna i laička javnost. Ovo naročito iz razloga što smo sa zvaničnih adresa dobili oprečne informacije, od podatka da predmetne mHE nisu dobile neophodne dozvole do podatka da ne postoje prekogranični uticaji na Crnu Goru, te da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost", navodi se u pismu crnogorskom premijeru.

( Damira Kalač )