Kanjon Cijevne, crnogorski Kolorado
Kanjon Cijevne je jedan od najvećih botaničkih lokaliteta u Evropi, a duž rijeke su brojne lijepe pjeskovite plaže, virovi. Ljubiteljima splavarenja, kanua, kajakaštva, alpinizma i sportskog ribolova, pruža brojne mogućnosti
Pogledajte kako izgleda kanjon rijeke Cijevne kojeg je danas snimao crnogorski karikaturista i vlasnik firme Gogalet Goran Šćekić. Šćekić u videu Cijevnu naziva crnogorskim Koloradom.
Rijeka Cijevna izvire na sjevernoj strani Prokletija. Gornjim tokom protiče kroz Albaniju pod imenom Cem Selcit, a u Crnu Goru ulazi južno od planine Suka Mizdarkut i taj dio toka dug je 33 km. Protiče dubokom klisurom, koja se postepeno snižava i priširuje.
Na dužini do 25 km usjekla je do 1.000 metara duboku kanjonsku dolinu (15 km na crnogorskoj teritoriji i 10 km u Albaniji). Kanjon je najdublji u pograničnom dijelu sa Albanijom, a njegova dubina smanjuje se kako se ide prema zapadu, da bi se završavao u selu Dinoša, gdje rijeka prelazi u ravničarsku.
Kanjon Cijevne je jedan od najvećih botaničkih lokaliteta u Evropi, a duž rijeke su brojne lijepe pjeskovite plaže, virovi. Ljubiteljima splavarenja, kanua, kajakaštva, alpinizma i sportskog ribolova, pruža brojne mogućnosti.
Nijagarini vodopadi i plaža uz Cijevnu, koja je od Podgorice udaljena svega desetak minuta, po mnogima je jedno od najljepših mjesta za odmor, navodi se u tekstu "Vijesti" o najljepšim crnogorskim kanjonima, "Gdje vile ispunjavaju želje".
Cijevna je jedno od najvažnijih staništa ptica.
"Kanjon Cijevne od Dinoše do granice već je postao područje od međunarodnog značaja za boravak ptica, u prvom redu pjevačica. Za Cijevnu je Centar za zaštitu i proučavanje ptica već napravio radnu verziju studije zaštite i proslijedio je Glavnom gradu i Agenciji za zaštitu životne sredine", rekao je ranije "Vijestima" ornitolog CZIP Mihailo Jovićević.
Biolog Danilo Mrdak ocijenio je krajem godine da za bogat i očuvan ekosistem kanjona Cijevne možemo zahvaliti kolegama iz Albanije, jer mi ne radimo ništa da na najbolji način upravljamo rijekom.
"Ne znam da li baš možemo zahvaliti kolegama ili nepristupačnom i nenaseljenom terenu oko rijeke Cijevne na albanskoj teritoriji. Svakako bi na našoj strani trebalo oformiti rendžersku službu, sa četiri ili pet stražara, koja bi suzbijala nelegalne aktivnosti na tom području, krivolov i eksploataciju pijeska", kazao je Mrdak na konferenciji o zaštiti kanjona rijeke Cijevne, koja je održana krajem prošle godine.
Tada su iz NVO Green Home kazali da imaju veliki problem u borbi sa eksploatacijom pijeska iz rijeke Cijevne, jer počinioci koriste vozila bez registarskih oznaka, pa im je teško ući u trag.
Pročitajte i tekst Slobodana Čukića u kome navodi kako je Cijevna promijenila tok negdje između 1725. i 1775. godine...
( Vijesti online )