Prokletstvo Pikasovog bogatstva
Sve je počelo sa kutijom. Kutija do vrha puna pravim bogatstvom - nikada viđenim i ekstremno rijetkim Pikasovim crtežima i kolažima, ukupno 271 umetničko djelo. Kutija je prošla nevjerovatne situacije.
Preživjela je poplavu u slikarevoj radionici kada se Sena izlila, njemačku okupaciju, oslobođenje od nacista i prenošena je od kuće do kuće. Na kraju je pored hiljada drugih završila u jednoj od vila na francuskoj rivijeri, gdje je umetnik živio. Kada je umro 1973. godine, kutija je nestala. Niko to nije primjetio, jer su njegove dvije vile "Kalifornija" i "Notr-dam d'Vi" bile pretrpane slikama, skicama i paketima.
Kutija se pojavila pola vijeka kasnije i to na potpuno neočekivan način. Godine 2010. električar po imenu Pjer le Ženek i njegova žena Danijel su kontaktirali sa fondacijom "Pikaso administrejšn", koja im je potvrdila da su to zaista Pikasova djela. Oni su rekli da su im kutiju poklonili Pikaso i njegova posljednja žena Žaklina i da je posljednjih 40 godina bila zaboravljena u garaži njihove male kuće u Muan Sartou, u blizini Kana. Sve je to stvorilo nelagodu kod nasljednika poznatog umjetnika koji su odbili da povjeruju da im je kutija data na poklon i zato su tužili par. Električar i njegova žena su stavljeni pod istragu, a kutija, procjenjena na 60 miliona evra, je zapečaćena.
Prošle nedjelje je počelo suđenje gdje se na jednoj strani nalaze električar i njegova žena, a sa druge milionerski nasljednici Pikasovog bogatstva. Da li je u pitanju poklon ili ukradene stvari, pitanje je na koje će sud morati dati odgovor. Žinekovi tvrde da im je kutija data na poklon, ali nije jasno kada, kako i zašto. "Kutija nam je data negdje između 1970. i 1971. godine i poklonila nam je Žaklina. Nikada više nismo o tome pričali", kažu oni. Sve je to pomalo misteriozno, jer je Pikaso, koji je bio svjestan vrijednosti svojih djela, uvek ih je potpisivao.
"Pikaso je čuvao sve, korišćene ulaznice metroa, račune, iškrabane restoranske račune. Gotovo je nezamislivo da se tek tako riješio kutije", rekla je An Sofi Nardon, advokat Žaklinine kćerke.
Ženekovi su naročito ćutljivi kada je reč o njihovim porodičnim vezama sa Pikasovim vozačem Morisom Bresnuom zvanim Tedi. Tedi je pomogao električaru da se zaposli kod Pikasa. Njih dvojica su početkom sedamdesetih godina prošlog ijveka instalirali bezbjednosni sistem u jednoj od vila. Slikar je bio naklonjen svom vozaču i dao mu je na stotine svojih crteža.
Tedi je umro 1991. godine ostavljajući ženi da upravlja tim "zlatnim rudnikom". Tedijeva udovica, koja nije imala djece, umrla je 2009. godine i iza sebe je ostavila crteže i skice vrijedne 500.000 eura. Tedi je živio skromno sa svojom ženom i tek je nedugo prije svoje smrti odlučio da unovči svoje bogatstvo. Eksperti su bili zapanjeni obimom Tedijeve kolekcije, koja je uključivala erotske crteže Žakline, što je neuobičajen poklon za nečijeg vozača. Tedi je čak na nekoliko djela lažirao Pikasov potpis, što je šokiralo Maju Pikaso, koja je imala visoko mišljenje o vozaču.
"Ujna mi je rekla da su sva Pikasova djela ukradena. Kada je Tedi umro, ostala je sama, i sa mnoštvom obećanja me je namamljivala da je posjetim. Ali na kraju nisam dobila ništa. Ne želim uopšte da pipnem Pikasov novac. To je prljavi novac", kaže Dominik, rođaka udovice.
Kao iz neke priče izgleda da Pikasovo blago čini ljude ludima. Sam umjetnik nije ostavio iza sebe testament i posvađao se sa svojom djecom, ostavljajući iza sebe veliki haos. Udovica Tedija Bresnua, koja takođe nije ostavila testament iza sebe, nikada nije uživala u svom bogatstvu.
(glassrpske.com)
( Vijesti online )