Trampova vizija: Nek drugi biju naše bitke

U vanrednom i očito nepripremanom prošlonedjeljnom obraćanju, američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio je da smatra da nije u interesu SAD da se bore ni u Siriji, ni u Avganistanu, te da na tamošnje sukobe gleda kao na lokalne konflikte koje je najbolje prepustiti regionalnim silama, piše u analizi „Forin polisi“.

U slučaju Avganistana, Tramp je gotovo odbacio dvodecenijski rat kao stvar koju bi trebalo da riješe susjedi Avganistana, Rusija i Pakistan, iskrivljujući istorijske činjenice o iskustvu Moskve u toj zemlji i sugerišući da Sjedinjene Države ne bi trebalo da slijede primjer bivšeg Sovjetskog Saveza i tamo iscrpe svoje resurse.

Aludirajući na sovjetsku okupaciju Avganistana 1979-89, Tramp je kazao: „Rusija je nekada bila Sovjetski Savez. Avganistan ga je učinio Rusijom jer su sovjeti bankrotirali boreći se u Avganistanu.“

Onda je nastavio: „Pogledajte malo druge zemlje - tu je Pakistan. Oni bi trebalo da se bore. Ali i Rusija bi trebalo da se bori. Razlog zašto je Rusija ušla u Avganistan je to što su teroristi iz Avganistana dolazili na rusku teritoriju. Oni su s pravom upali u Avganistan. Problem je što je to bila teška borba.“

Ovi komentari izrečeni tokom 95-minutnog zasijedanja kabineta u Bijeloj kući daju novi uvid u Trampovu viziju Avganistana i njegovo nezadovoljstvo pat pozicijom u toj ratom razorenoj zemlji - kao i generalima koji su ga savjetovali da ostane, uključujući i donedavnog ministra odbrane Džejmsa Matisa.

„Šta je on uradio za mene? Kako je obavio posao u Avganistanu?“ kazao je Tramp. „Nisam zadovoljan njegovim učinkom u Avganistanu.“ Predsjednik je dodao da je on „u suštini“ otpustio Matisa, iako je ovaj penzionisani general podnio ostavku u znak protesta protiv Trampove odluke da se američke trupe povuku iz Sirije.

U decembru 2017, Tramp je hvalio Matisa zbog napredovanja protiv terorista Islamske države i opisivao ga kao „velikog vojnog genija“. „Hvala Bijesnom Psu Matisu što imamo sjajne vojne lidere. ISIL doživljava jedan brutalan poraz za drugim“, kazao je tada Tramp na jednom skupu u Floridi.

Međutim, prošle nedjelje američki predsjednik je nagovijestio da je on možda mogao obaviti posao bolje od Matisa i generala koji su se borili u Avganistanu. „Mislim da sam mogao biti dobar general, ali ko zna“, kazao je Tramp.

Trampovi komentari su takođe otkrili da je njegovo istorijsko pamćenje dosta ograničeno i prilično odvojeno od realnosti, piše „Forin polisi“. Iako je tačno da je bivši Sovjetski Savez bio finansijski iscrpljen desetogodišnjom kampanjom u Avganistanu i da se raspao samo dvije godine po njenom okončanju, takođe su postojali i drugi dugoročni uzročnici pada SSSR-a. Osim toga, sovjeti nisu izvršili invaziju na Avganistan jer su odatle „teroristi dolazili na rusku teritoriju“, kako je to Tramp kazao, nego zato što su tamo htjeli da podupru svoju marionetsku prokomunističku vladu.

Što je još važnije, SAD su izvršile invaziju na Avganistan nakon napada 11. septembra jer je tadašnja vlada koju su kontrolisali talibani pružala utočište Al Kaidi, koja je stajala iza napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i Pentagon. Sada talibanski pokret ponovo oživljava, a mnogi obavještajni podaci sa terena godinama ukazuju da Pakistan podržava talibane, a ne da se bori protiv njih, ističe se u analizi „Forin polisija“.

Trampovi komentari zbunili su mnoge analitičare u Vašingtonu. „Čini se nemogućim, ali je istinito: predsjednik Tramp je upravo podržao sovjetsku invaziju na Avganistan 1979. Za koga on radi?“napisao je na Tviteru Dejvid Frum koji je radio za predsjednika Džordža Buša Mlađeg tokom američke invazije krajem 2001. i koji se smatra tvorcem Bušove neslavne fraze „osovine zla“.

Čini se da američki predsjednik na sličan način gleda i na konflikt u Siriji, sugerišući da nije vrijedan žrtvovanja američke krvi i resursa. „Sirija je davno izgubljena. Davno je izgubljena. Ne govorimo o ogromnom bogatstvu. Govorimo o pijesku i smrti. Ja izlazim... mi izlazimo iz Sirije. Vidite, mi Siriju ne želimo“, kazao je.

Tramp je malo govorio o Islamskoj državi, terorističkoj grupi koja ugrožava američke interese za koju je američki predsjednik u decembru pogrešno tvrdio da je „poražena“. On je kazao da je moguće da će „veoma mali procenat“ ISIL-a „stići u našu zemlju“, ali da će na meti te organizacije više biti Iran i Rusija.

Tokom sastanka kabineta, Tramp je kazao da neće momentalno povući iz Sirije svih 2.000 američkih vojnika. „Nikada nisam rekao da sjutra napuštamo Siriju“, kazao je, dodajući da će se povlačenje dogoditi „u toku određenog perioda“ jer želi da zaštiti kurdske borce u toj zemlji.

Bez obzira na to, Tramp je kritikovao kurdske borce rekavši „To je zaista interesantno. Oni se ne sviđaju Turskoj. Drugima se sviđaju. Meni se ne sviđa činjenica da Iranu prodaju to malo nafte što imaju i tražili smo im da je ne prodaju Iranu. Kurdi, naši partneri, prodaju naftu Iranu. Nisam zbog toga nimalo srećan.“

„Ali želimo da zaštitimo Kurde bez obzira na to“, nastavio je. „Ipak ne želim da zauvijek ostanem u Siriji. To je pijesak i smrt.“

Nije iznenađjuće što je Tramp duboko nezadovoljan odsustvom napretka u Avganistanu, s obzirom da su vodeći generali Pentagona prošle jeseni priznali da se u najdužem ratu koji je Amerika vodila, vlada u Kabulu koju podržava SAD i talibani nalaze u pat poziciji.

Međutim, većina spoljnopolitičkih eksperata smatra da se avganistanska vlada ne može sama boriti protiv talibana, i da ostaviti Avganistan ovoj radikalnoj islamističkoj grupi znači prizvati novi 11. septembar, zaključuje se u analizi.

Saveznici nas iskorištavaju

Tramp je takođe opet kritikovao evropske saveznike što se više ne angažuju u Siriji, Iraku i Avganistanu. Istakao je Njemačku, navodeći da „troši 1 odsto svog BDP-a na odbranu“ a trebalo bi da „daje 4 odsto“, dodajući da ga „nije briga“ ukoliko mu se Eropljani protive. „Meni ne treba da budem popularan u Evropi. Ja želim da Evropa plaća. Nije me briga za Evropu.“

Predsjednik SAD je takođe kazao da se novi vršilac dužnosti ministra odbrane Petrik Šenehen više slaže sa njegovim stavom od svog prethodnika Matisa. „Imamo neke sjajne saveznike, ali mnogi od naših saveznika iskorištavaju naše poreske obveznike i našu zemlju“, kazao je Tramp.

„Ne možemo dozvoliti da se to dešava, a Pet Šenehen se se sa tim slaže... već duže vrijeme se slaže s tim. I to je za mene veoma važno. Nisam moga druge ljude da natjeram da to shvate.“

( Danka Vraneš Redžić )